Član: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: fr:Article indéfini, nds:Artikel (Woortoort) |
m robot Dodaje: fo:Kenniorð Mijenja: nn:Ordklassen artikkel |
||
Redak 46: | Redak 46: | ||
[[es:Artículo (gramática)]] |
[[es:Artículo (gramática)]] |
||
[[fi:Artikkeli (kielioppi)]] |
[[fi:Artikkeli (kielioppi)]] |
||
[[fo:Kenniorð]] |
|||
[[fr:Article indéfini]] |
[[fr:Article indéfini]] |
||
[[fy:Lidwurd]] |
[[fy:Lidwurd]] |
||
Redak 63: | Redak 64: | ||
[[nds:Artikel (Woortoort)]] |
[[nds:Artikel (Woortoort)]] |
||
[[nl:Lidwoord]] |
[[nl:Lidwoord]] |
||
[[nn: |
[[nn:Ordklassen artikkel]] |
||
[[no:Artikkel (ordklasse)]] |
[[no:Artikkel (ordklasse)]] |
||
[[pl:Przedimek]] |
[[pl:Przedimek]] |
Inačica od 5. veljače 2010. u 12:56
Član je vrsta riječi ili morfološki element koji u nekim jezicima označuje određenost imenice.
Mnogi jezici nemaju članove, npr. hrvatski, latinski, japanski. Neki jezici imaju članove, ali ih rijetko koriste (npr. svahili).
Članovi u drugim jezicima
Jezici koji imaju članove mogu ih koristiti na sljedeće načine:
- određeni član označava točno određeni predmet ili osobu (npr. engleski the, francuski le, mađarski a/az)
- neodređeni član označava da se radi o bilo kojem predmetu neke vrste (npr. engleski a, francuski un, mađarski egy)
- neki jezici imaju partitivni član (npr. francuski du) označava neku količinu (tome u hrvatskom odgovara partitivni genitiv)
Neki jezici koriste samo određeni član (velški), u nekim određeni član ne može doći ispred osobnog imena (engleski, njemački) a u nekima se koristi ispred imena (portugalski).
U nekim je jezicima član nastavak koji se dodaje na riječ:
- u švedskom: fisk - fisken
- u makedonskom: drvo - drvoto, drvovo, drvono
U razvoju jezika članovi često nastaju od pokaznih zamjenica (npr. hrvatski taj, ta, to).