Član: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: fo:Kenniorð Mijenja: nn:Ordklassen artikkel
Redak 46: Redak 46:
[[es:Artículo (gramática)]]
[[es:Artículo (gramática)]]
[[fi:Artikkeli (kielioppi)]]
[[fi:Artikkeli (kielioppi)]]
[[fo:Kenniorð]]
[[fr:Article indéfini]]
[[fr:Article indéfini]]
[[fy:Lidwurd]]
[[fy:Lidwurd]]
Redak 63: Redak 64:
[[nds:Artikel (Woortoort)]]
[[nds:Artikel (Woortoort)]]
[[nl:Lidwoord]]
[[nl:Lidwoord]]
[[nn:Bestemtheit]]
[[nn:Ordklassen artikkel]]
[[no:Artikkel (ordklasse)]]
[[no:Artikkel (ordklasse)]]
[[pl:Przedimek]]
[[pl:Przedimek]]

Inačica od 5. veljače 2010. u 12:56

Članovi u jezicima Europe

██ neodređeni i određeni član

██ samo određeni član

██ neodređeni član, a određeni kao nastavak

██ samo određeni član kao nastavak

██ bez članova

Član je vrsta riječi ili morfološki element koji u nekim jezicima označuje određenost imenice.

Mnogi jezici nemaju članove, npr. hrvatski, latinski, japanski. Neki jezici imaju članove, ali ih rijetko koriste (npr. svahili).

Članovi u drugim jezicima

Jezici koji imaju članove mogu ih koristiti na sljedeće načine:

  • neodređeni član označava da se radi o bilo kojem predmetu neke vrste (npr. engleski a, francuski un, mađarski egy)
  • neki jezici imaju partitivni član (npr. francuski du) označava neku količinu (tome u hrvatskom odgovara partitivni genitiv)

Neki jezici koriste samo određeni član (velški), u nekim određeni član ne može doći ispred osobnog imena (engleski, njemački) a u nekima se koristi ispred imena (portugalski).

U nekim je jezicima član nastavak koji se dodaje na riječ:

U razvoju jezika članovi često nastaju od pokaznih zamjenica (npr. hrvatski taj, ta, to).