Bhagavad Gita: razlika između inačica
m robot Mijenja: fa:بهگود گیتا |
m robot Mijenja: it:Bhagavadgītā |
||
Redak 34: | Redak 34: | ||
[[id:Bhagawadgita]] |
[[id:Bhagawadgita]] |
||
[[is:Bhagavad Gita]] |
[[is:Bhagavad Gita]] |
||
[[it: |
[[it:Bhagavadgītā]] |
||
[[ja:バガヴァッド・ギーター]] |
[[ja:バガヴァッド・ギーター]] |
||
[[ka:ბჰაგავადგიტა]] |
[[ka:ბჰაგავადგიტა]] |
Inačica od 12. svibanj 2010. u 03:23
Bhagavadgita (bhagavad = milostivi, gita = pjesma, ep) pjesničko je djelo nepoznatog autora sastavljeno u 18 pjevanja i 700 strofa. Stavljena je na početak šeste knjige (Bhišmaparavan) kao jedna od epizoda velikog indijskog epa Mahabharate. Pravovjerni Hindui drže sadržaj Bhagavadgite vjernim prikazom naučavanja Šri Kršne, za kojeg se kaže da je umro oko 3102. godine prije naše ere. Prema tome bi naučavanja sadržana u Bhagavadgiti potjecala iz tog davnog vremena. Međutim kulturno-povijesni, jezični i stilistički razlozi, uz znakove da je knjiga tokom vremena mijenjala svoj oblik, govore da djelo u današnjem obliku i veličini nastalo oko 300. godine prije naše ere. Bhagavadgita je napisana na sanskrtu a prevedena je skoro na sve jezike svijeta. Davši veliki doprinos hrvatskoj prijevodnoj književnosti, Bhagavadgitu je uz veliki umjetnički trud na hrvatski prepjevao Đuro Robotić.
Simbolika i značaj Bhagavadite
Radnja pred bitkom na bojnom polju Kurukšetra, gdje se odvija razgovor između Ardjune i božanskog Kršne, za Indijce ima simboliku duhovnog polja dharme na kojemu se zbiva borba između čovjekove više i niže prirode. Gita se u indijskoj tradiciji naziva upanišad, što sadržaju daje veliki ugled i uvršćuje ga među tekstove s najvećim autoritetom kao što su autentične upanišade u vedantskom sloju vedskog korpusa. Za neke indijske sekte Bhagavadgita predstavlja objavu Boga pa ima značenje svetog pisma kao Novi Zavjet kod kršćana. Mnogi velikani indijske i zapadnjačke filozofske misli ostavili su svoje komentare u kojima izražavaju divljenje učenjima iz Gite.
Izvor
- Bhagavadgita – predgovor Čedomil Veljačić i Milka Jauk-Pinhak.