Organizam: razlika između inačica
m robot Dodaje: ur:نامیہ |
m robot Dodaje: io:Organismo |
||
Redak 54: | Redak 54: | ||
[[ia:Organismo]] |
[[ia:Organismo]] |
||
[[id:Organisme]] |
[[id:Organisme]] |
||
[[io:Organismo]] |
|||
[[is:Lífvera]] |
[[is:Lífvera]] |
||
[[it:Organismo vivente]] |
[[it:Organismo vivente]] |
Inačica od 11. rujna 2010. u 04:36
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti. Ti odnosi obilježeni su prije svega pojavom da svaki pojedini dio djeluje u službi cijelog sklopa, dok obratno, cjelina djeluje u smislu održavanja svih svojih dijelova ili funkcija.
Pojam se koristi u društvenim znanostima (država je također svojevrstan organizam), prirodnim znanostima (organizam (biologija)).
U filozofiji to je cjelovito strukturiran sklop u kojem svakom sastavnom dijelu cjeline pripada vlastito značenje za samoga sebe i za cjelinu[1].
Tako Kant definira sve dijelove organizma istovremeno i kao sredstvo i kao cilj svih drugih dijelova, dok Aristotel smatra da je organizam u svakom slučaju više od zbira svojih dijelova.
U teologiji organizam je usmjeren ka cilju, dakle, određuje ga svrha[1]
Izvori
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija, tom 8, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-38-X
Literatura
- Ewers, Michael: Philosophie des Organismus in teleologischer und dialektischer Sicht. Ein ideengeschichtlicher Grundriss. ("Filozofija organizma u svjetlu teologije i dijalektike. Idejnopovijesni temelj") Münster 1986.
- Kant, Immanuel: Kritik der Urteilskraft (KU). In: Weischedel, W. (Hrsg.), Werkausgabe in 12 Bänden, Bd. X, Frankfurt am Main 2005. (Hier besonders § 65)