Limes (matematika): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
poveznice, kat, iw
Redak 1: Redak 1:
Limes je jedan od osnovnih pojmova u matematičkoj analizi.
'''Limes''' je jedan od osnovnih pojmova u [[matematička analiza|matematičkoj analizi]].


== Limes niza ==
== Limes niza ==
Neka je <math>(a_n)</math> [[niz]] realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz <math> (a_n) </math> konvergira broju ''L'' (realan ili kompleksan broj) ako vrijedi <math> (\forall \epsilon > 0(\exists n_0 \in \mathbb{N}) (n\in \mathbb{N} , n> n_0 \Rightarrow |a_n - L|< \epsilon)</math>. Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju ''L''. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleksne nizove jer vrijedi da kompleksan niz <math> (z_n) </math> možemo pisati kao <math> z_n=a_n+ib_n </math>, gdje su <math> a_n </math> i <math> b_n </math> realni nizovi. Ako niz <math> z_n </math> konvergira k <math>z=a+ib </math>, onda vrijedi da je <math>\lim_{n} a_n=a </math> i isto za niz <math>b_n</math> (što je lagano za pokazati).

Ako niz realnih brojeva nije konvergentan kažemo da je divergentan.

Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove <math> (a_n),(b_n)\subseteq \mathbb{R} </math> takve da <math>\lim_{n} a_n=A,\lim_{n} b_n=B</math> i <math> c \in \mathbb{R}</math> vrijedi:
: <math> \lim_n (a_n+b_n)=A+B</math>
: <math> \lim_n (c\cdot a_n)=c\cdot A</math>
: <math> \lim_n (a_n\cdot b_n)=A\cdot B</math>
: <math> B\neq 0 \Rightarrow \lim_n \frac{a_n}{b_n}=\frac{A}{B} </math>
: <math> |\lim_n a_n|=\lim_n |a_n| </math>


Neka je <math>(a_n)</math> niz realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz <math> (a_n) </math> konvergira broju L( realnan ili kompleksnan broj) ako vrijedi <math> (\forall \epsilon > 0(\exists n_0 \in \mathbb{N}) (n\in \mathbb{N} , n> n_0 \Rightarrow |a_n - L|< \epsilon)</math>. Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju L. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleskne nizove jer vrijedi da kompeksan niz <math> (z_n) </math> možemo pisati kao <math> z_n=a_n+ib_n </math>, gdje su <math> a_n </math> i <math> b_n </math> realni nizovi. Ako niz <math> z_n </math> konvergira k <math>z=a+ib </math>, onda vrijedi da je <math>\lim_{n} a_n=a </math> i isto za niz <math>b_n</math>(što je lagano za pokazati).<br>
Ako niz realnih brojeva nije konvergentan kažemo da je divergentan.<br>
Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove <math> (a_n),(b_n)\subseteq \mathbb{R} </math> takve da <math>\lim_{n} a_n=A,\lim_{n} b_n=B</math> i <math> c \in \mathbb{R}</math> vrijedi:<br>
* <math> \lim_n (a_n+b_n)=A+B</math>
* <math> \lim_n (c\cdot a_n)=c\cdot A</math>
* <math> \lim_n (a_n\cdot b_n)=A\cdot B</math>
* <math> B\neq 0 \Rightarrow \lim_n \frac{a_n}{b_n}=\frac{A}{B} </math>
* <math> |\lim_n a_n|=\lim_n |a_n| </math>
== Limes funkcija ==
== Limes funkcija ==
Neka je <math>\emptyset \neq I \subseteq \mathbb{R} </math>, <math> c\in \langle a,b \rangle </math>,<math>\langle a,b \rangle \setminus \{c\} \subseteq I </math> i <math> f: I \rightarrow \mathbb{R} </math> funkcija. Kažemo da f ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u točki c ili da f konvergira prema L kada x teži prema c ako vrijedi <math> ((a_n) \subseteq \langle a,b \rangle \setminus \{c\}, \lim_n a_n =c \Rightarrow \lim_n f(a_n)=L </math> što pišemo <math> \lim_{x \rightarrow c} f(x)=L </math>. To možemo izreči na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini c i teži k c,a nije baš c(jer mi ne znamo jer c u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema L. <br>
Neka je <math>\emptyset \neq I \subseteq \mathbb{R} </math>, <math> c\in \langle a,b \rangle </math>,<math>\langle a,b \rangle \setminus \{c\} \subseteq I </math> i <math> f: I \rightarrow \mathbb{R} </math> [[funkcija (matematika)|funkcija]]. Kažemo da ƒ ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u točki ''c'' ili da ƒ konvergira prema ''L'' kada ''x'' teži prema ''c'' ako vrijedi <math> ((a_n) \subseteq \langle a,b \rangle \setminus \{c\}, \lim_n a_n =c \Rightarrow \lim_n f(a_n)=L </math> što pišemo <math> \lim_{x \rightarrow c} f(x)=L </math>. To možemo izreći na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini ''c'' i teži k ''c'', a nije baš ''c'' (jer mi ne znamo jeli ''c'' u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema ''L''.

Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalentna definiciji preko nizova. Pa neka je <math>f:I \rightarrow \mathbb{R}, I \subseteq \mathbb{R} </math>. Kažemo da f ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u <math>c\in I </math> ako vrijedi
Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalentna definiciji preko nizova. Pa neka je <math>f:I \rightarrow \mathbb{R}, I \subseteq \mathbb{R} </math>. Kažemo da ƒ ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u <math>c\in I </math> ako vrijedi
<math> (\forall \epsilon > 0) (\exists \delta > 0) (x\in I , 0<|x-c|<\delta \Rightarrow |f(x)-L|<\epsilon) </math><br>
<math> (\forall \epsilon > 0) (\exists \delta > 0) (x\in I , 0<|x-c|<\delta \Rightarrow |f(x)-L|<\epsilon) </math>

[[Kategorija:Matematička analiza]]

{{Link FA|lmo}}

[[ar:نهاية رياضية]]
[[bs:Granična vrijednost]]
[[bg:Граница (математика)]]
[[ca:Límit]]
[[cs:Limita]]
[[da:Grænseværdi (matematik)]]
[[el:Όριο (μαθηματικά)]]
[[es:Límite matemático]]
[[eo:Limeso]]
[[eu:Limite]]
[[fa:حد (ریاضی)]]
[[fr:Limite (mathématiques)]]
[[gan:極限]]
[[gl:Límite matemático]]
[[ko:극한]]
[[hi:सीमा (गणित)]]
[[io:Limito]]
[[id:Limit]]
[[is:Markgildi]]
[[it:Limite (matematica)]]
[[he:גבול (מתמטיקה)]]
[[lt:Riba (matematika)]]
[[lmo:Límit (matemàtega)]]
[[hu:Határérték]]
[[ms:Had (matematik)]]
[[nl:Limiet]]
[[ja:極限]]
[[no:Grenseverdi]]
[[km:លីមីត]]
[[pl:Granica (matematyka)]]
[[pt:Limite]]
[[ro:Limită (matematică)]]
[[ru:Предел (математика)]]
[[sq:Limiti]]
[[sk:Limita]]
[[sr:Гранична вредност]]
[[fi:Raja-arvo]]
[[sv:Gränsvärde]]
[[tr:Limit]]
[[uk:Границя]]
[[ur:حد (ریاضی)]]
[[zh:极限 (数学)]]

Inačica od 16. rujna 2010. u 07:31

Limes je jedan od osnovnih pojmova u matematičkoj analizi.

Limes niza

Neka je niz realnih ili kompleksnih brojeva. Reći ćemo da niz konvergira broju L (realan ili kompleksan broj) ako vrijedi . Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju L. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleksne nizove jer vrijedi da kompleksan niz možemo pisati kao , gdje su i realni nizovi. Ako niz konvergira k , onda vrijedi da je i isto za niz (što je lagano za pokazati).

Ako niz realnih brojeva nije konvergentan kažemo da je divergentan.

Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove takve da i vrijedi:

Limes funkcija

Neka je , , i funkcija. Kažemo da ƒ ima limes u točki c ili da ƒ konvergira prema L kada x teži prema c ako vrijedi što pišemo . To možemo izreći na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini c i teži k c, a nije baš c (jer mi ne znamo jeli c u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema L.

Postji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalentna definiciji preko nizova. Pa neka je . Kažemo da ƒ ima limes u ako vrijedi

Predložak:Link FA