Haskell (programski jezik): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 43: Redak 43:
[[lv:Haskell]]
[[lv:Haskell]]
[[ms:Haskell]]
[[ms:Haskell]]
[[nl:Haskell]]
[[nl:Haskell (programmeertaal)]]
[[pl:Haskell]]
[[pl:Haskell]]
[[pt:Haskell (linguagem de programação)]]
[[pt:Haskell (linguagem de programação)]]

Inačica od 24. rujna 2010. u 22:38

Predložak:Infokutija programski jezik Haskell je standardizirani čisti funkcijski programski jezik sa nestriktnom semantikom, imenovan po logičaru Haskellu Curryu. Jedan je od najpopularnijih funkcijskih programskih jezika, i predstavlja lijeni programski jezik nad kojim se izvršava ponajviše istraživanja.[1]

Svojstva i ekstenzije

Karakteristične osobine Haskella uključuju sparivanje uzoraka, currying, komprehenzije liste [2], čuvare, definabilne operatore i jednostruko dodjeljivanje. Jezik također podržava rekurzivne funkcije i algebarske tipove podataka, kao i lijenu evaluaciju. Jedinstveni koncepti jezika su monade i klase tipova. Kombinacija takvih svojstava omogućuje pisanje funkcija koje bi bilo jako teško napisati u proceduralnim programskim jezicima gotovo trivijalno za implementirati u Haskellu.

Nekoliko varijanti je razvijeno: paralelizibilne verzije s MIT-a i Glasgowa, oboje nazvani Parallel Haskell; paralelnije i distribuirane verzije zvane Distributed Haskell (prije poznat kao Goffin) i Eden; spekulativno izvršavajuća verzija zvana Eager Haskell i nekolicina objektno orijentiranih verzija: Haskell++, O'Haskell i Mondrian.

Izvori

  1. Paul Hudak, John Hughes, Simon Peyton Jones, Philip Wadler, "A History of Haskell: being lazy with class".
  2. komprehenziju liste je preuzeo Python