Python (programski jezik)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Python" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Python (razdvojba).

Python je programski jezik opće namjene, interpretiran i visoke razine kojeg je stvorio Guido van Rossum 1990. godine (prva javna inačica objavljena je u veljači 1991. godine),[1] ime dobiva po televizijskoj seriji Monty Python's Flying Circus. Po automatskoj memorijskoj alokaciji, Python je sličan programskim jezicima kao što su Perl, Ruby, Smalltalk itd. Python dopušta programerima korištenje nekoliko stilova programiranja. Objektno orijentirano, strukturno i aspektno orijentirano programiranje stilovi su dopušteni korištenjem Pythona te ova fleksibilnost čini Python programski jezik sve popularnijim. Python se najviše koristi na Linuxu, no postoje i inačice za druge operacijske sustave.

Usporedba Pythona sa ostalim jezicima[uredi VE | uredi]

Unutar IT zajednice česte su kritike Pythona na račun njegove sporosti. Pošto je Python interpreterski jezik, programi napisani u njemu vrše se malo sporije za usporedbu od kompajlerskih jezika, kao što su C, C++ i slični. Međutim, unatoč toj brzinskoj manjkavosti, u industriji se Python poprilično koristi (ponajviše kao back end programski jezik).

Python se često uspoređuje sa Javom. Oboje su interpreterski jezici, i oboje imaju gotovo nikakvu podršku za višejezgrovno izvođenje programa, pošto i Python i Java koriste samo jednu procesorsku jezgru. Java je kao jezik puno primjenjenija u izradi mobilnih aplikacija i interaktivnog web sadržaja, dok je Python gospodar PC svijeta. Što se tiče brzine izvođenja programa, Java i Python su približno jednaki.

Uvlačenje[uredi VE | uredi]

Python koristi uvlačenje kao metodu razlikovanja programskih blokova, tj. ne koristi vitičaste zagrade ili ključne riječi kao većina programskih jezika. Povećanje uvlačenja znači da dolazi novi, ugniježđeni blok, dok smanjenje označava kraj trenutnog bloka.

Ključne riječi i kontrola toka[uredi VE | uredi]

U Pythonove ključne riječi spadaju:

  • if izraz, koji izvršava određeni blok koda pod nekim uvjetom, zajedno s else i elif (else-if varijanta).
  • for izraz, koji iterira kroz iterabilan objekt i svaki element upisuje u lokalnu varijablu koja se koristi u pridruženom bloku.
  • while izraz, koji izvršava određeni blok koda sve dok je njegov uvjet istinit
  • try izraz, koji omogućava da iznimke, koje su bačene u bloku koda kojeg try obuhvaća, budu uhvaćene i obrađene u except bloku
  • class izraz, kojim se deklarira klasa (u objektno orijentiranom programiranju)
  • def izraz, koji definira funkciju ili metodu
  • assert izraz, koji se koristi pri debuggiranju kako bi se provjerilo vrijede li određeni uvjeti
  • import izraz, koji se koristi pri uključivanju dodatnih modula

Primjer[uredi VE | uredi]

Nekoliko primjera koji pokazuju sintaksu Pythona (inačica 3.x):

#komentar u Pythonu
#na ekran se ispiše "Hello World"
print ("Hello World")

#primjer liste (polja):
brojevi = [1, 8, 9, 3, 10, 44, 78, 33, 100]

#ispis prvog elementa u listi brojevi, u ovom slučaju "1"
print (brojevi[0])

#primjer ispitivanja uvjeta:
a = 5
b = 3
if a > b:
    print ("a je veće od b")
else:
    print ("b je veće od a")

#primjer iteriranja kroz listu i ispis njenih elemenata:
for broj in brojevi:
    print(broj)

#primjer funkcije koja ispisuje "Hello World"
def Hello():
    print ("Hello World")

Primjer klase:

class Hello():
    #konstruktor bilo koje klase se definira kao def __init__(self):
    def __init__(self):
        pass
    #definicija metode pozdrav()
    def pozdrav(self):
        print ("Hello World")

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. A Brief Timeline of Python, Guido van Rossum, 20. siječnja 2009., python-history.blogspot.fr, pristupljeno 23. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]