Ašgabat: razlika između inačica

Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E / 37.967; 58.333
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Aşgabat premješteno na Ašgabat: uskl.
m uskl
Redak 1: Redak 1:
{{Naselje
{{Naselje
| ime = Aşgabat
| ime = Ašgabat
| ime_genitiv = Aşgabata
| ime_genitiv = Ašgabata
| izvorno_ime = Aşgabat
| izvorno_ime = Aşgabat
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1 =
Redak 108: Redak 108:
| stanovništvo_godina =2004.
| stanovništvo_godina =2004.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =773,400
| stanovništvo =773 400
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže =
Redak 148: Redak 148:
| bilješke =
| bilješke =
}}
}}
'''Aşgabat''' (''Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad'') je glavni grad [[Turkmenistan]]a, jedne od bivših [[Sovjetski savez|Sovjetskih]] republika. Ashgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između [[Karakum]] pustinje i planine [[Kopet Dag]]. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ashbagat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.
'''Ašgabat''' ([[turkmenski jezik|turkmenski]]: '''Aşgabat''', ''Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad'') je glavni grad [[Turkmenistan]]a, jedne od bivših [[Sovjetski savez|Sovjetskih]] republika. Ašgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između [[Karakum]] pustinje i planine [[Kopet Dag]]. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ašgabat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.


==Povijest==
==Povijest==
Aşgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina starog perzijskog grada [[Nisa (Perzija)|Nise]] (jedan od glavnih gradova [[Perzija|Perzije]] u doba vladavine [[Parti|Parta]]. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]]. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.
Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada [[Nisa (Perzija)|Nise]] (jedan od glavnih gradova [[Perzija|Perzije]] u doba vladavine [[Parti|Parta]]. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s [[Perzija|Perzijom]]. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.


U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Aşgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ashabad). 1937. je osnovana [[Turkmenska socijalistička republika]] i Aşgabat je postao njezin glavni grad.
U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu [[Ašhabad]]). Godine 1937. osnovana je [[Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika]] i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.


[[1948.]] je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).
[[1948.]] je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
Redak 161: Redak 161:




[[Datoteka:Ashgabat1.jpg|mini|lijevo|300px|'''Ashgabat''']]
[[Datoteka:Ashgabat1.jpg|mini|lijevo|300px|'''Ašgabat''']]


{{commonscat|Aşgabat}}
{{commonscat|Aşgabat|Ašgabat}}


[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]]
[[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]]


<!-- interwiki -->
[[ace:Ashgabat]]
[[ace:Ashgabat]]
[[af:Asjchabat]]
[[af:Asjchabat]]

Inačica od 19. prosinca 2010. u 03:11

Ašgabat
Aşgabat
Predsjednička palača
Predsjednička palača
Predsjednička palača
Koordinate: 37°58′N 58°20′E / 37.967°N 58.333°E / 37.967; 58.333
Država: Turkmenistan
Površina
 - Ukupna 20,4 km2
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 773 400
Zemljovid
Karta Turkmenistana
Karta Turkmenistana

Karta Turkmenistana

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat, Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika. Ašgabat ima oko 700.000 stanovnika i nalazi se između Karakum pustinje i planine Kopet Dag. Podnožje planine je klimatski najpovoljniji prostor u Turkmenistanu (većina Turkmenistana je pustinja, a na planini ima više padalina). Ašgabat je središte tekstilne i metalne industrije u regiji.

Povijest

Ašgabat je relativno mlad grad (osnovan 1818. godine). Osnovali su ga Rusi nedaleko od ruševina staroga perzijskog grada Nise (jedan od glavnih gradova Perzije u doba vladavine Parta. 1869. su Rusi sagradili tvrđavu. Grad je do 1881. bio dio Perzije, a tada je postao dio Ruskoga Carstva. Rusi ga razvijaju kao regionalni centar prostora uz granicu s Perzijom. Grade se mnoge zgrade u europskom stilu.

U prosincu 1917. su sovjetske snage zauzele grad koji su preimenovali u Poltoratsk (Полторацк). Tako se zvao do 1927. kad je vraćeno ime Ašgabat (češće se zvao prema ruskom nazivu Ašhabad). Godine 1937. osnovana je Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika i Ašgabat je postao njezinim glavnim gradom.

1948. je grad razoren u katastrofalnom potresu (deveti najrazorniji potres u povijesti od 7,3 stupnja po Mercaliju, 110 000 mrtvih, možda 170 000). Nakon potresa se grad obnavlja u sovjetskom stilu (grade se velike zgrade s mnogo stanova, pravilna struktura ulica, mnogo javnih zgrada).

Znamenitosti

Najznačajniji su spomenici iz novije povijesti Turkmenistana (posebno vezani uz predsjednika Saparmurata Niyazova. U gradu postoji mnogo njegovih spomenika od zlata. Značajan je Nacionalni povijesni muzej s brojnim ostacima perzijske kulture. Postoje brojne džamije (najznačajnija je Azadi džamija koja podsjeća na Plavu džamiju u Istanbulu).


Datoteka:Ashgabat1.jpg
Ašgabat
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ašgabat