Kerubin Šegvić

Kerubin Šegvić (Split, 23. veljače 1867. - Zagreb, srpanj 1945.), hrvatski povjesničar, katolički svećenik i profesor filologije; pogubljen je nakon Drugoga svjetskog rata od strane jugokomunista.

Životopis

Rođen je u Splitu, u seljačkoj obitelji. Polazio je zadarski teološki fakultet, gdje je i doktorirao. Zaređen je 1889. Od 1890. do 1891. i od 1895. do 1898. studirao je filologiju u Zagrebu.

Na otoku Šolta od 1914. do 1918. bio je na svećeničkoj službi. Od 1918., nakon umirovljenja, živio je u Zagrebu.

Urednik je Hrvatskog Lista u Osijeku 1918., a od 1923. lista Hrvatska riječ u Splitu. Godine 1933. osnovao je list Hrvatska smotra.

Kao povjesničar, pokušao je na temelju radova kroničara Tome Arhiđakona i njegovog dijela Historia Salonitana objasniti Gotsku teoriju o podrijetlu Hrvata.

Od 1919. do 1923. bio je zastupnik HSP-a u Beogradskoj Skupštini. Beogradski režim ga je uhitio 1925., tri mjeseca nakon čega se je povukao iz aktivnoga političkog života.

Premda se je Šegvić zalagao za samostalnu Hrvatsku državu i pozdravio 1941. proglašenje NDH, nije bio član ustaškog pokreta i bio je kritičan prema ustaškom režimu.

Ubrzo nakon dolazka na vlast jugokomunista uhićen je i ubrzo nakon toga u lipnju 1945 pogubljen.

Povezani članci

• Aristocid
• Gotska teorija o podrijetlu Hrvata

Literatura

• Š. Jurišić, Zaboravljeni svećenici. Životopisi 1882–1941, 1995, S. 52f.;
• Ž. Bezić, u:Hrvatska obzorja 4, 1996.

Djela

• Chronol. des évêques de Salone suivie de la Chronol. des archevêques

de Spalato, u: Analecta Bollandiana, 1914

• Gramatika talijanskog jezika, 1927
• Borba za hrvatsko bogoslužje i Grgur Ninski ili shizma u

Hrvatskoj i Dalmaciji 1035–75, 1930;

• Die gotische Abstammung der Kroaten, 1936.
• 1941 Hrvatski jezik u katoličkom bogoštovlju, 1942

Vanjska poveznica

• Biographien.ac.at, njemači jezik, Str. 114