Gaspard de Coligny: razlika između inačica
m robot Dodaje: ja:ガスパール・ド・コリニー, ru:Колиньи, Гаспар де Шатильон |
m par sitnica |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Gaspard de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519]]. - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572]].), francuski državnik i admiral |
[[Slika:Gaspard deColigny.jpg|thumb|'''Gaspard de Coligny''']] |
||
'''Gaspard de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519]]. - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572]].), [[Francuska|francuski]] državnik i admiral |
|||
[[Slika:Gaspard deColigny.jpg|thumb|Gaspard de Coligny]] |
|||
Od [[1543]]. ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557]]. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II.|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenostkim]] ratovima. Kad je [[1570]]. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]]. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]] inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici. |
Od [[1543]]. ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557]]. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II.|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenostkim]] ratovima. Kad je [[1570]]. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]]. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]] inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici. |
||
| Redak 8: | Redak 7: | ||
[[Kategorija:državnici|Coligny, Gaspard de]] |
[[Kategorija:državnici|Coligny, Gaspard de]] |
||
[[Kategorija:vojskovođe|Coligny, Gaspard de]] |
[[Kategorija:vojskovođe|Coligny, Gaspard de]] |
||
[[Kategorija:Biografije, Francuska|Coligny, Gaspard de]] |
|||
[[de:Gaspard II. de Coligny, seigneur de Châtillon]] |
[[de:Gaspard II. de Coligny, seigneur de Châtillon]] |
||
Inačica od 17. srpnja 2006. u 16:56
Gaspard de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral
Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenostkim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX.. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. Katarine de Medici inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici.