Friedrich von Schmidt: razlika između inačica

	Friedrich von Schmidt
Historicizam
	;
Rođenje	22. listopada, 1825.; Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, Njemačka
Smrt	23. siječnja, 1891.; Beč
Vrsta umjetnosti	arhitektura
Utjecao	neogotika
Poznata djela	Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. ožujka 2011. u 14:33

Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila. Veliki dio života i rada proveo je u Beču.

Život i djelo

Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu, 1845. ušao je u ceh radnika graditelja Kölnske katedrale, na kojoj je radio petnaest godina. Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su dijelo Schmidta i Vincenza Statza. 1848. postao je cehovski majstor, a 1856. položio je ispit za državnog arhitekta. Nakon prelaska na katoličanstvo 1858., otišao je u Milano i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale San Ambrogio. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti 1859. se preselio u Beč, gdje je dobio mjesto profesora na Umjetničkoj akademiji. Prihvatio se posla obnove i restauracije Bečke katedrale 1862. 1865. dobio je titulu Glavnog arhitekta, a 1888. od cara je dobio plemićku titulu baruna.

Radio je u doba historicizma, i ponovno otkrivene ljubavi za gotiku, on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu neogotike, u tom stilu sagradio je u Beču crkvu sv. Lazara, i mnoge druge građevine poput Rathausa (gradske vijećnica) . Tako je podigao i zgradu Bečke klasične gimnazije s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Značajan je i za Hrvatsku. Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u Pečuhu ( Mađarska). Kao Glavni arhitekt, radio je na obnovi Bečke katedrale Sv. Stjepana sve do 1872.

Schmidt u Hrvatskoj

U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup Josip Juraj Strossmayer na dovršavanju đakovačke katedrale. Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na Gradecu, a po njegovom se projektu gradi palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Marijin zdenac na Kaptolu ispred zagrebačke katedrale. Izradio je projekte i za restauraciju zagrebačke katedrale prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik Hermann Bollé.

Najznačajnije građevine

1852: Spomenik palima u ratu 1813 -15, Gradski vrt, Krefeld
1855-1858: Župna crkva sv.Matilde u Quedlinburgu
1857-1859: Župna crkva sv. Gertrude u Krefeldu, Bockum
1868-1869: Župna crkva sv. Pavla, Lövenich
1859: Župna crkva sv. Mauricija u Hattingenu, Niederwenigern
1869-1863: Crkva sv. Lazara, Beč
1863-1866: Klasična gimnazija , Beč
1866-1869: Župna crkva St. Othmar unter den Weißgerber, Beč
1867-1873: Brigittakirche, Beč
1868-1869: Župna crkva, Bruck an der Großglocknerstraße
1868-1875: Crkva Marija pobjednica, Beč
1872-1883: Bečki Rathaus(Vijećnica), Beč
1875-1876: Župna crkva u Weileru (Vorarlberg)
1877-1878: Crkva srca Isusovog Riedenburg Salzburg
1880: Dvorska crkva, Schloss Wernigerode
1881-1883: Liebfrauenkirche, Dortmund
1882-1885: Sühnhaus, Beč
1882-1891 Katedrala Sv. Petar, Pečuh, Mađarska
1882-1901: Obnova crkve u Stift Klosterneuburgu
1883-1889: Župna crkva Weinhaus, Beč
1884. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
1884-1888: Dvorac Runkelstein
1885: Župna crkva sv. Sulpicijusa u Frastanzu,(Vorarlberg)
1887-1891: Zamak Karlštejn
Dvorac Rothschild u Waidhofen an der Ybbs

Vanjske poveznice

@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 |djela  =Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
 }}
-'''Friedrich von Schmidt''' (* Frickenhofen, Gschwend, [[Württemberg]], [[22. listopada]], [[1825.]]; † [[Beč]], [[23. siječnja]], [[1891.]]), bio je znani [[arhitekt]] u doba procvata neogotike, za što je i osobno zaslužan. Veliki dio života i rada proveo je u Beču, i bio osobito cijenjen građanin.
+'''Friedrich von Schmidt''' (* Frickenhofen, Gschwend, [[Württemberg]], [[22. listopada]], [[1825.]]; † [[Beč]], [[23. siječnja]], [[1891.]]), jedan od najvažnijih [[arhitekt|arhitekata]] historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje [[neogotika|neogotike]] kao stila. Veliki dio života i rada proveo je u Beču.
 == Život i djelo ==
@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u [[Stuttgart|Stuttgartu]], [[1845.]] ušao je u ceh radnika  graditelja [[Köln|Kölnske]] katedrale, na kojoj je radio petnaest godina. Većina skica  za tornjeve i ukrase katedrale su dijelo ''Schmidta'' i ''Vincenza Statza''. [[1848.]] postao je cehovski majstor, a [[1856.]] položio je ispit za ''državnog arhitekta''. Nakon prelaska na katoličanstvo [[1858.]], otišao je u [[Milano]] i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale ''San Ambrogio''. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti [[1859.]] se preselio u [[Beč]], gdje je dobio mjesto profesora na ''Umjetničkoj akademiji''. Prihvatio se posla obnove i restauracije ''Bečke katedrale'' [[1862.]] [[1865.]]  dobio je titulu ''Glavnog arhitekta'', a [[1888.]] od [[Franjo Josip I.|cara]] je dobio plemićku titulu [[barun|baruna]].
-Radio je u doba [[historicizam|historicizma]], i ponovno otkrivene ljubavi za [[gotika|gotiku]], on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu ''neogotike'', u tom stilu sagradio je u Beču crkvu ''sv. Lazara'', i mnoge druge građevine poput ''Rathausa'' (gradske vijećnica) . Tako je podigao i zgradu ''Bečke klasične gimnazije'' s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Značajan je i za [[Hrvatska|Hrvatsku]], po njegovom projektu podignuta je zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], u Zagrebu. [[Zagrebačka katedrala]] nije njegovo djelo, ali su prve skice katedrale bile djelo ''Schmidta'', zbog prezauzetosti nije prihvatio posao, ali je poslao u [[Zagreb]] svog suradnika [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]].
+Radio je u doba [[historicizam|historicizma]], i ponovno otkrivene ljubavi za [[gotika|gotiku]], on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu ''neogotike'', u tom stilu sagradio je u Beču crkvu ''sv. Lazara'', i mnoge druge građevine poput ''Rathausa'' (gradske vijećnica) . Tako je podigao i zgradu ''Bečke klasične gimnazije'' s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Značajan je i za [[Hrvatska|Hrvatsku]].
 Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u [[Pečuh|Pečuhu]] ( [[Mađarska]]).
 Kao Glavni arhitekt, radio je na obnovi Bečke katedrale ''Sv. Stjepana'' sve do [[1872]].
+== Schmidt u Hrvatskoj ==
+U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] na dovršavanju [[đakovačka katedrala|đakovačke katedrale]]. Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], a po njegovom se projektu gradi palača [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] i Marijin zdenac na Kaptolu ispred [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Izradio je projekte i za restauraciju [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik [[Hermann Bollé]].
 == Najznačajnije građevine ==
@@ Redak 57: / Redak 62: @@
 * [http://www.azw.at/www.architektenlexikon.at/de/555.htm Architektenlexikon: Friedrich Schmidt]
+* [http://hrcak.srce.hr/file/98204 Friedrich Schmidt i arhitektura Đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 22, Zagreb, 2009., str. 251 – 268.]
 [[Kategorija:Austrijski arhitekti|Schmidt, Friedrich von]]