Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu
Palača Narodnoga doma, prvo Akademijino sjedište

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Utemeljitelj HAZU bio je Josip Juraj Strossmayer.

Glavne zadaće[uredi VE | uredi]

Glavne zadaće Akademije utvrđene su u članku 3. Zakona o HAZU, i to kako slijedi:

  • Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu;
  • objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
  • daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.

Članovi Akademije[uredi VE | uredi]

Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. Akademija je započela 1866. godine sa 16 redovitih članova, dok ih je danas 160. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.

Redoviti članovi: Za redovitoga člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati.

Počasni članovi Za počasnoga člana može biti izabrana osoba osobito zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti.

Dopisni članovi: Za dopisnoga člana biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji u nekom obliku surađuju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160.

Članovi suradnici: Za člana suradnika biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, a može ih biti najviše 100.

Povijest[uredi VE | uredi]

Već u 16. st. Hrvati su imali svoje akademije, znanstvene ustanove ili znanstvena društva najuglednijih i najučenijih ljudi, koji su uzeli sebi kao zadaću da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademičkim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraživanju i gojenju čiste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Pripreme za osnutak današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (HAZU) učinjene su u sam osvit hrvatskoga narodnog preporoda. Preporodne zamisli o osnivanju "učenog društva" izrečene u prvim desetljećima prošloga stoljeća u skladu s težnjama prvaka narodnoga buđenja, oblikovane su u zaključke Hrvatskoga sabora iz 1836. pa potom 1843, 1845. i 1847. godine, koje su vodile prema osnivanju ustanove od općeg nacionalnog značenja, najviše znanstvene i umjetničke ustanove: akademije znanosti.

Revolucionarni su događaji sljedećih godina i potom apsolutizam unutar Austro-Ugarske monarhije odgodili na više od deset godina izvršenje navedenih odluka. Nakon tzv. Luksemburškog manifesta cara Franje Josipa I. donekle se liberalizira politički i društveni život, pa novi Ustav od 1860. osigurava neovisan Hrvatski sabor. U tu svrhu sazvana Banska konferencija bila je važna i za osnivanje nacionalne akademije. Temelje HAZU položio je Josip Juraj Strossmayer, 10. prosinca 1860., kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog (50.000 forinti) nužan za zakladu akademije. Njegov primjer ubrzo slijedi cijela Hrvatska. Upravo izabrani Hrvatski sabor 15. travnja 1861. već 29. travnja iste godine jednoglasno prihvaća Strossmayerov prijedlog o osnutku Akademije znanosti i stavlja je u svoju zaštitu, a istoga dana izabran je odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Tada su prihvaćena Pravila i u obliku zakonskoga prijedloga poslana kralju na sankciju, koji ih potvrđuje tek 7. kolovoza 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika. Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti tek 4. ožujka 1866. godine. Odmah zatim vladar je potvrdio i prvih 14 (od 16) pravih članova Akademije. Ta pravila ostala su nepromijenjena do početka Drugoga svjetskoga rata. [1]

Na sjednici 26. srpnja 1866. članovi prihvaćaju Poslovnik te biraju Josipa Jurja Strossmayera za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara Franju Račkoga za prvog predsjednika. Bila su osnovana tri razreda: historičko-filološki, filozofičko-juridički i matematičko-prirodoslovni. Zahvaljujući naraslomu fondu, od 1919. djeluje još i umjetnički razred. a knjižnice i arhiva osobito je dragocjena arhivska zbirka glagoljskih rukopisa, koja je među najvećima u svijetu. Zahvaljujući poklonu zbirke slika J. J. Strossmayera, utemeljena je Galerija starih majstora – službeno otvorena 1884. smještanjem slika u prostorije današnje Akademijine zgrade na Zrinjskom trgu u Zagrebu. 

Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim je početnim danima uzela ime akademije Slavorum meridionalium (južnoslavenska) kao iskaz romantično-utopijskog pogleda na slavensko jedinstvo europskog juga, da bi tek u doba samostalne Hrvatske (ne računajući odluku o hrvatskom imenu iz vremena Banovine Hrvatske i razdoblja NDH) u potpunosti zadobila narodno ime koje i danas nosi u skladu s riječima Franje Račkoga: "Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje."

Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU.

Struktura Akademije[uredi VE | uredi]

Nosioci Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razredā čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici. Razredi, koje vode njihovi tajnici, svoje odluke donose na sjednicama.

U Akademiji djeluju ovi razredi:

Razred za društvene znanosti

Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti

Razred za prirodne znanosti

Razred za medicinske znanosti

Razred za filološke znanosti

Razred za književnost

Razred za likovne umjetnosti

Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

Razred za tehničke znanosti

Akademija ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice u Zagrebu i izvan Zagreba koje se u pravilu nalaze u nadležnosti pojedinih razreda. Njihove voditelje na prijedlog razredā imenuje Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenoistraživačke su jedinice: Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Puli, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zavod za istraživanje korozije i desalinizaciju u Dubrovniku, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu, Zavod za povijest i filozofiju znanosti u Zagrebu, Jadranski zavod u Zagrebu, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu, Zavod za ornitologiju u Zagrebu te Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe u Zagrebu.

Muzejsko-galerijske jedinice: Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, Kabinet grafike, Strossmayerova galerija starih majstora, Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u Korčuli i Arboretum Trsteno.

Unutar Akademije djeluju i Arhiv Akademije, Orijentalna zbirka, Knjižnica i Zaklada HAZU te niz kabineta i centara: Kabinet za arhitekturu i urbanizam, Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti »Juraj Križanić«, Kabinet za proučavanje strukture i funkcije osjetnih organa, Kabinet za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija i Centar za kemiju organskih spojeva.

Predsjednici HAZU[uredi VE | uredi]

Izdavaštvo[uredi VE | uredi]

Akademija veliku pozornost posvećuje nakladničkoj djelatnosti u okviru koje se izdaju mnogobrojni časopisi, knjige, monografije, rječnici, katalozi izložaba. Prvi broj najstarije serije izdanja pod nazivom Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti/Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izašao je 1867. i do 2012. tiskano je 514 svezaka. Slijedila su nakon toga i druga Akademijina izdanja, kojima je obilježen njezin rad: Spomenici koji se odnose na povijest južnih Slavena (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium), zbirka izvora za povijest južnih Slavena (od 1868), Starine (od 1869), Stari pisci hrvatski (od 1869), Povijesno-pravni spomenici južnih Slavena (Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium), zbirka pravnih izvora (od 1877), Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (od 1877), Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika (1880–1976), Djela Jugoslavenske akademije (od 1882), Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena (od 1896), Građa za povijest književnosti hrvatske (od 1897) te Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae), koji obuhvaća diplomatičke isprave iz razdoblja 743–1400., a do sada je objavljeno (od 1904. do 1990) 18 svezaka. God. 1990. započet je rad na izradi dopuna te edicije, a do sada su tiskana dva sveska: Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije – Dodaci (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Supplementa) ( I–II, 1998–2002). Pojedini Akademijini znanstveni instituti izdaju posebne edicije s najnovijim istraživanjima za određeno područje. Od sredine 1990-ih Akademija radi na projektu Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, kojemu je cilj izdavanje višejezične sinteze hrvatske povijesti u pet svezaka. Do 2009. objavljena su četiri sveska od kojih su neki prevedeni na francuski i engleski jezik, a pripremaju se i izdanja na njemačkom i ruskom. U tijeku je i projekt Acta Croatica, u sklopu kojega se priprema novo kritičko izdanje najvažnijih hrvatskih diplomatičkih isprava pisanih glagoljicom za razdoblje srednjeg i ranog novog vijeka.

Knjižnica HAZU[uredi VE | uredi]

Knjižnica HAZU jedna je od najvećih i najbogatijih hrvatskih znanstvenih knjižnica. Osnovana je 1867., a već 1868. Akademija je kupila privatnu biblioteku I. Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskog političara i povjesničara, od 12 000 svezaka. Do danas su mnogi znameniti ljudi darivali, oporučno ostavljali ili prodavali svoje knjige, poput Imbre Ignatijevića Tkalca, Dragojla Kušlana, Frana Kurelca, Mirka Bogovića, Bogoslava Šuleka, Franje Račkoga, Ivana Tkalčića, koji je Akademiji ostavio više tisuća knjiga, Ivana Milčetića, Nade Klaić, Mirka Dražena Grmeka i dr. Knjižnica je namijenjena istraživačima u području humanističkih i društvenih znanosti. Fond sadrži oko 300 000 svezaka knjiga i vrlo bogatu zbirku stranih i domaćih serijskih publikacija te poseban odjel starih i rijetkih knjiga, u kojem se čuvaju i prva izdanja djela D. Zlatarića, H. Lucića, A. Čubranovića, M. Držića, J. Barakovića, M. Marulića, M. Divkovića, F. Vrančića, M. Vlačića, P. Zrinskoga, P. R. Vitezovića, I. Lucića, B. Krčelića i dr. Redovito izmjenjuje Akademijina izdanja približno sa 700 akademija i znanstvenih institucija u Europi i svijetu, bibliografsko je središte Akademije, a postupno se pretvara i u središte Akademijina knjižničnoga sustava i suvremeni informacijsko-referalni centar kojemu je zadaća posredovanje svih vrsta informacija o Akademiji i njezinim izdanjima.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Članovi[uredi VE | uredi]

  • Igor Anić
  • Ivan Aralica
  • Smiljko Ašperger
  • Hrvoje Babić
  • Stjepan Babić
  • Zvonimir Baletić
  • Jakša Barbić
  • Slaven Barišić
  • Vladimir Bermanec
  • Dušan Bilandžić
  • Zlatko Bourek
  • Josip Božičević
  • Josip Bratulić
  • Boris Bućan
  • Leo Budin
  • Nenad Cambi
  • Ivan  Cifrić
  • Ivo Čikeš
  • Žarko Dadić
  • Stjepan Damjanović
  • Vida Demarin
  • Dragan Dekaris
  • Branko Despot
  • Pavle Dešpalj
  • Gordan Družić
  • Andrej Dujella
  • Nedjeljko Fabrio
  • Dunja Fališevac
  • Goran Filipi
  • Igor Fisković
  • Stjepan Gamulin
  • Nikša Gligo
  • Vladimir Goldner
  • Drago Grdenić
  • Ivan Gušić
  • Milan Herak
  • Eduard Hercigonja
  • Vera Horvat-Pintarić
  • Marin Hraste
  • Vladimir Ibler
  • Maja Bošković-Stulli

Slavko Cvetnić

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Službene stranice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′33″N 15°58′42″E / 45.8090444117707°N 15.9784179925919°E / 45.8090444117707; 15.9784179925919