Rwanda jezik: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: mk:Руандски јазик |
m r2.7.1) (robot Dodaje: kbd:Руандабзэ |
||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
[[it:Lingua kinyarwanda]] |
[[it:Lingua kinyarwanda]] |
||
[[ja:ルワンダ語]] |
[[ja:ルワンダ語]] |
||
[[kbd:Руандабзэ]] |
|||
[[ko:키냐르완다어]] |
[[ko:키냐르완다어]] |
||
[[lv:Kiņaruandas valoda]] |
[[lv:Kiņaruandas valoda]] |
||
Inačica od 27. ožujka 2011. u 22:37
Rwanda jezik (ikinyarwanda, kinyarwanda, orunyarwanda, ruanda, urunyaruanda; ISO 639-3: kin), nigersko-kongoanski jezik centralne bantu skupine, kojim govori 7.504.900 ljudi, poglavito u Ruandi (6.490.000; 1998), a ostali u Ugandi (764.000; 2002 popis) i 250.000 (UBS) u Demokratskoj Republici Kongo, u provinciji Nord-Kivu.
Jezik ima nekoliko dijalekata: igikiga (kiga, tshiga), bufumbwa, hutu (lera, ululera, hera, ndara, shobyo, tshogo, ndogo) i rutwa (twa) u Ruandi; bwisha (kinyabwisha), mulenge (kinyamulenge) i twa u Demokratskoj Republici kongo; dijalekt rufumbira (448.000) iz Ugande je možda poseban jezik,a twa je u Ugandi izumro.
Etnički Rwande su samo Bahutu ili Hutu, a zbog jezika su u njih svrstani i Tutsi kojima su Hutui plaćali zaštitu (od pljački), i sakupljački pigmeji Twa ili Batwa, kojih je u ratu 1994. možda 75% pobijeno.
Rwandski sa još pet drugih jezika čini podskupinu Rwanda-Rundi (J.60). U Ruandi je službeni[1].