Glija: razlika između inačica
m robot Dodaje: el:Νευρογλοιακά κύτταρα |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
* nemaju [[napon]]skih [[natrij]]skih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz [[kalij]]evih [[ion]]a |
* nemaju [[napon]]skih [[natrij]]skih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz [[kalij]]evih [[ion]]a |
||
Glija stanice, ponekad zvan neuroglia ili jednostavno glia stanica, su ne-neuronske stanice koje omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima. |
|||
U ljudskom mozgu, postoji jedva jedna glija stanica za svaki neuron s omjerom od otprilike dva neurona za svake tri glija stanice sive moždane tvari. |
|||
Četiri osnovne funkcije glija stanica su okruživanje neurona, održavanje neurona na mjestu, pružanje kisika i hranjivih tvari neuronima, izolacija neurona jednog od drugog te uništavanje štetnih tvari i uklanjanje mrtvih neurona. |
|||
Sudjeluju u modulaciji neurotranzicije iako mehanizam nije još uvijek otkriven. |
|||
Otkrivene su 1846. godine. Otkrio ih je patolog Rudolf Virchow dok je tražio vezivno tkivo u mogu. |
|||
VRSTE |
|||
MIKROGLIJE su kao specijalizirani makrofagi koji imaju mogućnost fagocitoze koja štiti neurone centralnog živčanog sustava. |
|||
Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine. |
|||
MAKROGLIJE |
|||
Neke od vrsta su: astrociti, oligodentrociti, ependimociti, radijalne, Schwannove , satelitske stanice. |
|||
Najzastupljenije su astrociti koje reguliraju vanjsko kemijsko okruženje neurona. Sadašnja teorija govori da su astrociti dominantni u „gradivnom bloku“ moždano krvne barijere. Astrociti se kontaktiraju koristeći kalcij. Zadnje studije pokazuju da astrociti imaju veze s protokom krvi kroz mozak. |
|||
Oligodentrociti su stanice koje prekrivaju aksone u središnjem živčanom sustavu, a s membranom stanice formiraju specijaliziranu membranu nazvanu mijelin, stvarajući takozvanu mijelinsku koru. Ona pruža izolaciju aksonima. |
|||
[[Kategorija:Neuroznanost]] |
[[Kategorija:Neuroznanost]] |
||
Inačica od 14. travnja 2011. u 23:21
Glija stanice su, uz neurone, duga glavna vrsta stanica u živčanom sustavu. Mnogo su brojnije od neurona te čine oko 50% ukupnog volumena moždanog tkiva. One nisu stanice koje predstavljaju funkcionalnu osnovu živčanog sustava, već imaju potpuno drugu ulogu.
Razlikuju se od neurona u nekoliko obilježja:
- ne stvaraju akcijske potencijale i ne prenose informacije od jedne stanice do druge
- mogu se dijeliti cijelog života
- imaju samo jednu vrstu nastavaka (nemaju aksona)
- nemaju naponskih natrijskih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz kalijevih iona
Glija stanice, ponekad zvan neuroglia ili jednostavno glia stanica, su ne-neuronske stanice koje omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima.
U ljudskom mozgu, postoji jedva jedna glija stanica za svaki neuron s omjerom od otprilike dva neurona za svake tri glija stanice sive moždane tvari.
Četiri osnovne funkcije glija stanica su okruživanje neurona, održavanje neurona na mjestu, pružanje kisika i hranjivih tvari neuronima, izolacija neurona jednog od drugog te uništavanje štetnih tvari i uklanjanje mrtvih neurona. Sudjeluju u modulaciji neurotranzicije iako mehanizam nije još uvijek otkriven.
Otkrivene su 1846. godine. Otkrio ih je patolog Rudolf Virchow dok je tražio vezivno tkivo u mogu.
VRSTE
MIKROGLIJE su kao specijalizirani makrofagi koji imaju mogućnost fagocitoze koja štiti neurone centralnog živčanog sustava. Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine.
MAKROGLIJE Neke od vrsta su: astrociti, oligodentrociti, ependimociti, radijalne, Schwannove , satelitske stanice. Najzastupljenije su astrociti koje reguliraju vanjsko kemijsko okruženje neurona. Sadašnja teorija govori da su astrociti dominantni u „gradivnom bloku“ moždano krvne barijere. Astrociti se kontaktiraju koristeći kalcij. Zadnje studije pokazuju da astrociti imaju veze s protokom krvi kroz mozak.
Oligodentrociti su stanice koje prekrivaju aksone u središnjem živčanom sustavu, a s membranom stanice formiraju specijaliziranu membranu nazvanu mijelin, stvarajući takozvanu mijelinsku koru. Ona pruža izolaciju aksonima.