Neogotika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Neo-Gothic001.jpg|mini|220px|Istaknute neogotičke građevine, na vrhu [[Westminsterska palača]], [[London]], lijevo Cathedral of Learning, [[Pittsburgh]], desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende]]
Stil u arhitekturi 18. - 20. stoljeća.
'''Neogotika''' je stil u [[Arhitektura|arhitekturi]] iz 18., 19., i 20. stoljeća.
== Neogotika u Europi ==
== Neogotika u Europi ==


U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).
U [[UK|Velikoj Britaniji]] neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne [[Europa|Europe]] prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u [[Beč]]u, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u [[Budimpešta|Budimpešti]]).


== Neogotika u Hrvatskoj ==
== Neogotika u Hrvatskoj ==
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermana Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije [[Herman Bollé|Hermana Bolléa]], Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u [[Zagreb]]u, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).


==Izvori==
==Izvori==
Redak 13: Redak 14:
* [http://hart.hr/uploads/documents/335.pdf Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.]
* [http://hart.hr/uploads/documents/335.pdf Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.]
* [http://hrcak.srce.hr/file/97667 Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.]
* [http://hrcak.srce.hr/file/97667 Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.]

[[Kategorija:Arhitektura po razdobljima]]

[[ar:العمارة القوطية الجديدة]]
[[be-x-old:Нэаготыка]]
[[bg:Неоготика]]
[[ca:Neogòtic]]
[[cs:Novogotika]]
[[cy:Adfywiad Gothig]]
[[da:Nygotik]]
[[de:Neugotik]]
[[en:Gothic Revival architecture]]
[[es:Arquitectura neogótica]]
[[eu:Arkitektura neogotiko]]
[[fr:Style néogothique]]
[[fy:Neogotyk]]
[[gl:Arquitectura neogótica]]
[[it:Architettura neogotica]]
[[he:התחייה הגותית]]
[[lb:Neigotik]]
[[lt:Neogotika]]
[[li:Neogotiek]]
[[hu:Neogótika]]
[[nl:Neogotiek]]
[[ja:ゴシック・リヴァイヴァル建築]]
[[no:Nygotikk]]
[[nrm:Néo-Gothique]]
[[pl:Neogotyk]]
[[pt:Neogótico]]
[[ro:Arhitectură neogotică]]
[[ru:Неоготика]]
[[simple:Gothic Revival architecture]]
[[sk:Neogotika]]
[[sr:Неоготика]]
[[fi:Uusgotiikka]]
[[sv:Nygotik]]
[[th:สถาปัตยกรรมฟื้นฟูกอธิค]]
[[tr:Neogotik]]
[[uk:Неоготика]]
[[zh:哥德復興式建築]]

Inačica od 18. travnja 2011. u 22:08

Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende

Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća.

Neogotika u Europi

U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).

Neogotika u Hrvatskoj

Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermana Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).

Izvori