Neogotika: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Neo-Gothic001.jpg|mini|220px|Istaknute neogotičke građevine, na vrhu [[Westminsterska palača]], [[London]], lijevo Cathedral of Learning, [[Pittsburgh]], desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende]] |
|||
'''Neogotika''' je stil u [[Arhitektura|arhitekturi]] iz 18., 19., i 20. stoljeća. |
|||
== Neogotika u Europi == |
== Neogotika u Europi == |
||
U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u |
U [[UK|Velikoj Britaniji]] neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne [[Europa|Europe]] prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u [[Beč]]u, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u [[Budimpešta|Budimpešti]]). |
||
== Neogotika u Hrvatskoj == |
== Neogotika u Hrvatskoj == |
||
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermana Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u |
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije [[Herman Bollé|Hermana Bolléa]], Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u [[Zagreb]]u, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje). |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
Redak 13: | Redak 14: | ||
* [http://hart.hr/uploads/documents/335.pdf Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.] |
* [http://hart.hr/uploads/documents/335.pdf Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.] |
||
* [http://hrcak.srce.hr/file/97667 Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.] |
* [http://hrcak.srce.hr/file/97667 Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.] |
||
[[Kategorija:Arhitektura po razdobljima]] |
|||
[[ar:العمارة القوطية الجديدة]] |
|||
[[be-x-old:Нэаготыка]] |
|||
[[bg:Неоготика]] |
|||
[[ca:Neogòtic]] |
|||
[[cs:Novogotika]] |
|||
[[cy:Adfywiad Gothig]] |
|||
[[da:Nygotik]] |
|||
[[de:Neugotik]] |
|||
[[en:Gothic Revival architecture]] |
|||
[[es:Arquitectura neogótica]] |
|||
[[eu:Arkitektura neogotiko]] |
|||
[[fr:Style néogothique]] |
|||
[[fy:Neogotyk]] |
|||
[[gl:Arquitectura neogótica]] |
|||
[[it:Architettura neogotica]] |
|||
[[he:התחייה הגותית]] |
|||
[[lb:Neigotik]] |
|||
[[lt:Neogotika]] |
|||
[[li:Neogotiek]] |
|||
[[hu:Neogótika]] |
|||
[[nl:Neogotiek]] |
|||
[[ja:ゴシック・リヴァイヴァル建築]] |
|||
[[no:Nygotikk]] |
|||
[[nrm:Néo-Gothique]] |
|||
[[pl:Neogotyk]] |
|||
[[pt:Neogótico]] |
|||
[[ro:Arhitectură neogotică]] |
|||
[[ru:Неоготика]] |
|||
[[simple:Gothic Revival architecture]] |
|||
[[sk:Neogotika]] |
|||
[[sr:Неоготика]] |
|||
[[fi:Uusgotiikka]] |
|||
[[sv:Nygotik]] |
|||
[[th:สถาปัตยกรรมฟื้นฟูกอธิค]] |
|||
[[tr:Neogotik]] |
|||
[[uk:Неоготика]] |
|||
[[zh:哥德復興式建築]] |
Inačica od 18. travnja 2011. u 22:08
Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća.
Neogotika u Europi
U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).
Neogotika u Hrvatskoj
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermana Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).
Izvori
- Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.
- Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.). // Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127
- Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.
- Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.