Ubojstvo: razlika između inačica
Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice |
m Uklonjena promjena suradnika 93.136.122.69, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Gdje je nestala duša svijeta |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ubojstvo''' je [[čovjek|ljudsko]] djelo koje za izravnu posljedicu ima [[smrt]] drugog čovjeka. U pravnom smislu ubojstvo je kažnjivo djelo protiv života i tijela s umišljajem, koje obuhvaća posljedicu smrti. Također se koristi i izraz homicid ([[latinski jezik|latinski]]: ''homo'' [čovjek] + ''cide'' [sjeći]). |
|||
U užem smislu ubojstvo je oduzimanje ljudskog [[život]]a protivno [[pravo|pravu]], pa se često kao definicija navodi ''protupravno lišavanje'', odnosno ''protupravno oduzimanje života''. Gotovo sve države u svojim pravnim sustavima, odnosno [[kazneno pravo|kaznenom pravu]], ubojstvo smatraju jednim od najtežih [[zločin|zločina]], te ga u skladu s time reguliraju. |
|||
Najranija poznata žrtva ubojstva je [[Neandertalac|neandertalski]] muškarac, ubijen prije 50.000 godina.<ref>Randy J. Larsen, David M. Buss, ''Psihologija ličnosti'', Naklada Slap, 2007.</ref> |
|||
== Vrste ubojstava == |
|||
Ovisno o [[država|državi]], o okolnostima oduzimanja života, pri čemu je najvažniji [[nehat]] i [[umišljaj]], razlikuju se sljedeće vrste ubojstva: |
|||
* tzv. [[obično ubojstvo]], tj. ubojstvo s umišljajem; |
|||
* teško ili [[kvalificirano ubojstvo]], ponekad ubojstvo iz [[predumišljaj|predumišljaja]]; |
|||
* [[ubojstvo na mah]] |
|||
* [[ubojstvo iz nehaja]] |
|||
Neka zakonodavstva kao poseban oblik ubojstva opisuju [[čedomorstvo]]. |
|||
U [[Common law|anglosaksonskoj pravnoj tradiciji]] se ubojstvo na mah i ubojstvo iz nehaja smještaju u izraz ''manslaughter''. |
|||
U [[hrvatski jezik|hrvatskoj pravnoj terminologiji]] se u [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20.]] stoljeća za ubojstvo iz predumišljaja koristio izraz '''umorstvo''', pa se ponekad i taj izraz kolokvijalno koristi kao sinonim za ubojstvo. |
|||
=== Vrste ubojstava s obzirom na ubijenu osobu === |
|||
Za ubojstva u odnosu na to u kakvoj su vezi žrtve s ubojicom, koriste se posebni izrazi: |
|||
* [[infanticid]] ili ubojstvo djece; |
|||
* [[patricid]] ili ubojstvo vlastitog oca; |
|||
* [[matricid]] ili ubojstvo vlastite majke; |
|||
* [[fratricid]] ili ubojstvo vlastitog brata ili sestre; |
|||
* [[genocid]] |
|||
== Ubojstva u pokušaju == |
|||
[[Kazneno djelo]] čiji je počinitelj umišljajno pokušao, ali nije uspio prouzročiti smrt neke osobe, u mnogim se zakonodavstvima tretira kao '''ubojstvo u pokušaju''' ili '''pokušaj ubojstva'''. |
|||
[[Kazneno djelo]] prilikom kojega je počinitelj namjeravao prouzročiti teške tjelesne ozljede, ali je pritom ubio drugu osobu, obično se ne tretira kao ubojstvo ili pokušaj ubojstva, nego kvalificirani oblik [[teška tjelesna ozljeda|teške tjelesne ozljede]]. |
|||
== Ubojstva koja ne predstavljaju zločin == |
|||
Pravo u mnogim državama dozvoljava da se, pod određenim okolnostima, drugoj osobi oduzme život. To su: |
|||
* ubojstvo iz [[samoobrana|samoobrane]]; |
|||
* ubojstvo u [[krajnja nužda|krajnjoj nuždi]]; |
|||
* pogubljenje, odnosno izvršenje [[smrtna kazna|smrtne kazne]]; |
|||
* [[eutanazija]] |
|||
== Izvori == |
|||
{{Izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
{{commonscat|Murder}} |
|||
[[Kategorija:Kazneno pravo]] |
|||
[[ar:قتل]] |
|||
[[de:Tötungsdelikt]] |
|||
[[dsb:Zabijanstwo]] |
|||
[[en:Homicide]] |
|||
[[es:Homicidio]] |
|||
[[fa:قتل]] |
|||
[[fi:Henkirikos]] |
|||
[[he:הריגה]] |
|||
[[zh:杀人]] |
Inačica od 10. svibnja 2011. u 21:43
Ubojstvo je ljudsko djelo koje za izravnu posljedicu ima smrt drugog čovjeka. U pravnom smislu ubojstvo je kažnjivo djelo protiv života i tijela s umišljajem, koje obuhvaća posljedicu smrti. Također se koristi i izraz homicid (latinski: homo [čovjek] + cide [sjeći]).
U užem smislu ubojstvo je oduzimanje ljudskog života protivno pravu, pa se često kao definicija navodi protupravno lišavanje, odnosno protupravno oduzimanje života. Gotovo sve države u svojim pravnim sustavima, odnosno kaznenom pravu, ubojstvo smatraju jednim od najtežih zločina, te ga u skladu s time reguliraju.
Najranija poznata žrtva ubojstva je neandertalski muškarac, ubijen prije 50.000 godina.[1]
Vrste ubojstava
Ovisno o državi, o okolnostima oduzimanja života, pri čemu je najvažniji nehat i umišljaj, razlikuju se sljedeće vrste ubojstva:
- tzv. obično ubojstvo, tj. ubojstvo s umišljajem;
- teško ili kvalificirano ubojstvo, ponekad ubojstvo iz predumišljaja;
- ubojstvo na mah
- ubojstvo iz nehaja
Neka zakonodavstva kao poseban oblik ubojstva opisuju čedomorstvo.
U anglosaksonskoj pravnoj tradiciji se ubojstvo na mah i ubojstvo iz nehaja smještaju u izraz manslaughter.
U hrvatskoj pravnoj terminologiji se u 19. i početkom 20. stoljeća za ubojstvo iz predumišljaja koristio izraz umorstvo, pa se ponekad i taj izraz kolokvijalno koristi kao sinonim za ubojstvo.
Vrste ubojstava s obzirom na ubijenu osobu
Za ubojstva u odnosu na to u kakvoj su vezi žrtve s ubojicom, koriste se posebni izrazi:
- infanticid ili ubojstvo djece;
- patricid ili ubojstvo vlastitog oca;
- matricid ili ubojstvo vlastite majke;
- fratricid ili ubojstvo vlastitog brata ili sestre;
- genocid
Ubojstva u pokušaju
Kazneno djelo čiji je počinitelj umišljajno pokušao, ali nije uspio prouzročiti smrt neke osobe, u mnogim se zakonodavstvima tretira kao ubojstvo u pokušaju ili pokušaj ubojstva.
Kazneno djelo prilikom kojega je počinitelj namjeravao prouzročiti teške tjelesne ozljede, ali je pritom ubio drugu osobu, obično se ne tretira kao ubojstvo ili pokušaj ubojstva, nego kvalificirani oblik teške tjelesne ozljede.
Ubojstva koja ne predstavljaju zločin
Pravo u mnogim državama dozvoljava da se, pod određenim okolnostima, drugoj osobi oduzme život. To su:
- ubojstvo iz samoobrane;
- ubojstvo u krajnjoj nuždi;
- pogubljenje, odnosno izvršenje smrtne kazne;
- eutanazija
Izvori
- ↑ Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.