Međuzvjezdana tvar: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: sa:अंतरतारकीय माध्यमः |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Međuzvjezdana tvar''' (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium) označuje [[tvar]] u [[međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanom prostoru]] koja se nalazi između [[zvijezda]] unutar jedne [[galaktika|galaktike]]. U međuzvjezdani medij se pored međuzvjezdane tvari ubraja [[elektromagnetsko zračenje]] i galaktičko [[magnetizam|magnetsko polje]]. |
'''Međuzvjezdana tvar''' (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium) označuje [[tvar]] u [[međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanom prostoru]] koja se nalazi između [[zvijezda]] unutar jedne [[galaktika|galaktike]]. U međuzvjezdani medij se pored međuzvjezdane tvari ubraja [[elektromagnetsko zračenje]] i galaktičko [[magnetizam|magnetsko polje]]. |
||
Međuzvjezdana tvar nastaje iz neutralna i ionizirana plina u atomskom i molekulnom obliku, [[svemirska prašina|prašine]] i [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]]. Igra bitnu ulogu u [[astrofizika|astrofizici]], budući da zvijezde nastaju iz međuzvjezdane tvari koju [[zvjezdani vjetar|zvjezdani vjetar]] i [[supernova|supernove]] raznose u međuzvjezdani prostor. Prouzročuje takozvanu [[međuzvjezdana ekstinkcija|absorpciju i bojanje]] zvjezdanog svjetla. Međuzvjezdana tvar ispunja međuzvjezdani prostor i polako se širi u međugalaktički prostor. [[Energija]] koja zauzima isti prostor u obliku elektromagnetskog zračenja je međuzvjezdano radijacijsko polje. |
Međuzvjezdana tvar nastaje iz neutralna i [[ionizacija|ionizirana]] plina u atomskom i molekulnom obliku, [[svemirska prašina|prašine]] i [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]]. Igra bitnu ulogu u [[astrofizika|astrofizici]], budući da zvijezde nastaju iz međuzvjezdane tvari koju [[zvjezdani vjetar|zvjezdani vjetar]] i [[supernova|supernove]] raznose u međuzvjezdani prostor. Prouzročuje takozvanu [[međuzvjezdana ekstinkcija|absorpciju i bojanje]] zvjezdanog svjetla. Međuzvjezdana tvar ispunja međuzvjezdani prostor i polako se širi u međugalaktički prostor. [[Energija]] koja zauzima isti prostor u obliku elektromagnetskog zračenja je međuzvjezdano [[radijacija|radijacijsko]] polje. |
||
Tvar između galaktika ne pripada međuzvjezdanoj tvari i analogna je međugalaktičkom mediju odnosno plinu ili kraće IGM-u. Odgovara tvari u neposrednom okolišu neke zvijezde međuplanetne tvari. |
Tvar između galaktika ne pripada međuzvjezdanoj tvari i analogna je međugalaktičkom mediju odnosno plinu ili kraće IGM-u. Odgovara tvari u neposrednom okolišu neke zvijezde međuplanetne tvari. |
||
Vidi značenje pojma [[međuzvjezdani prah]]. |
|||
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]] |
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]] |
||
Inačica od 8. lipnja 2011. u 18:19
Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium) označuje tvar u međuzvjezdanom prostoru koja se nalazi između zvijezda unutar jedne galaktike. U međuzvjezdani medij se pored međuzvjezdane tvari ubraja elektromagnetsko zračenje i galaktičko magnetsko polje.
Međuzvjezdana tvar nastaje iz neutralna i ionizirana plina u atomskom i molekulnom obliku, prašine i kozmičkih zraka. Igra bitnu ulogu u astrofizici, budući da zvijezde nastaju iz međuzvjezdane tvari koju zvjezdani vjetar i supernove raznose u međuzvjezdani prostor. Prouzročuje takozvanu absorpciju i bojanje zvjezdanog svjetla. Međuzvjezdana tvar ispunja međuzvjezdani prostor i polako se širi u međugalaktički prostor. Energija koja zauzima isti prostor u obliku elektromagnetskog zračenja je međuzvjezdano radijacijsko polje.
Tvar između galaktika ne pripada međuzvjezdanoj tvari i analogna je međugalaktičkom mediju odnosno plinu ili kraće IGM-u. Odgovara tvari u neposrednom okolišu neke zvijezde međuplanetne tvari.
Vidi značenje pojma međuzvjezdani prah.