Razum: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
| Redak 18: | Redak 18: | ||
[[da:Ræsonnere]] |
[[da:Ræsonnere]] |
||
[[de:Vernunft]] |
[[de:Vernunft]] |
||
[[el:Λογική]] |
|||
[[en:Reason]] |
[[en:Reason]] |
||
[[eo:Racio]] |
[[eo:Racio]] |
||
[[es:Razón |
[[es:Razón]] |
||
[[et:Mõistus]] |
[[et:Mõistus]] |
||
[[fa:عقل]] |
[[fa:عقل]] |
||
| Redak 30: | Redak 29: | ||
[[ja:理性]] |
[[ja:理性]] |
||
[[ko:이성]] |
[[ko:이성]] |
||
[[lv:Prāts]] |
|||
[[nl:Rede]] |
[[nl:Rede]] |
||
[[pl:Rozum]] |
[[pl:Rozum]] |
||
Inačica od 17. lipnja 2011. u 20:56
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja. U povijesti filozofije odnos između razuma i uma određivalo se različito. Kantu je razum uža spoznajna moć, a um šira i viša, koja u sebi pored osjetilnosti obuhvaća i razum i stvaranje ideja.
Etimologija
Razum dolazi od latinskog " ratio ", pojama koji je u tadašnjem društvenom govoru imao značenje izračuna ili odnosa. Ciceron je pojam iskoristio da bi preveo višeznačnu grčku riječ logos. U srednjovjekovnoj skolastici pojam ratio se koristio da bi se preveo grčki pojam dianoia, odnosno onog što se razlikuje od nous-a, pojma koji je preveden na latinski kao intellectus.
Nedovršeni članak Razum koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.