Svetozar Pribićević: razlika između inačica
sitno |
sitno |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Svetozar Pribićević''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[26. listopada]] [[1875]]. – [[Prag]], [[15. rujna]] [[1936]].), hrvatski političar [[Srbi|srpske]] narodnosti. |
'''Svetozar Pribićević''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[26. listopada]] [[1875]]. – [[Prag]], [[15. rujna]] [[1936]].), hrvatski političar [[Srbi|srpske]] narodnosti. |
||
Od [[1906]]. jedan od vođa [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]], krajem [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] među najvećim pobornicima povezivanja sa Srbijom u jedinstvenu monarhiju umjesto federativne strukture. U izaslanstvu Narodnog vijeća SHS s regentom [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandrom]] dana [[1. prosinca]] [[1918]]. potpisuje u [[Beograd]]u akt o ujedinjenju. U [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] ministar unutarnjih poslova, kasnije ministar prosvjete, politički protivnik [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. U drugoj polovici [[1920-ih]] doživljava političku preobrazbu i okreće se protiv beogradskog centralizma osnivajući [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]]. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] [[1929]]. uhićen, [[1931]]. pušten i odlazi u emigraciju u [[Prag]]. Tokom boravka u emigraciji napisao je knjigu '''Diktatura kralja Aleksandra''' (La dictature du roi |
Od [[1906]]. jedan od vođa [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]], krajem [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] među najvećim pobornicima povezivanja sa Srbijom u jedinstvenu monarhiju umjesto federativne strukture. U izaslanstvu Narodnog vijeća SHS s regentom [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandrom]] dana [[1. prosinca]] [[1918]]. potpisuje u [[Beograd]]u akt o ujedinjenju. U [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] ministar unutarnjih poslova, kasnije ministar prosvjete, politički protivnik [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. U drugoj polovici [[1920-ih]] doživljava političku preobrazbu i okreće se protiv beogradskog centralizma osnivajući [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]]. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] [[1929]]. uhićen, [[1931]]. pušten i odlazi u emigraciju u [[Prag]]. Tokom boravka u emigraciji napisao je knjigu '''Diktatura kralja Aleksandra''' (La dictature du roi Alexandre). Knjiga je izdana na francuskom jeziku u [[Pariz]]u, [[1933.]] godine. |
||
{{GLAVNIRASPORED:Pribićević, Svetozar}} |
{{GLAVNIRASPORED:Pribićević, Svetozar}} |
||
Inačica od 25. veljače 2012. u 12:34
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), hrvatski političar srpske narodnosti.
Od 1906. jedan od vođa Hrvatsko-srpske koalicije, krajem Prvoga svjetskog rata među najvećim pobornicima povezivanja sa Srbijom u jedinstvenu monarhiju umjesto federativne strukture. U izaslanstvu Narodnog vijeća SHS s regentom Aleksandrom dana 1. prosinca 1918. potpisuje u Beogradu akt o ujedinjenju. U Kraljevini SHS ministar unutarnjih poslova, kasnije ministar prosvjete, politički protivnik Stjepana Radića. U drugoj polovici 1920-ih doživljava političku preobrazbu i okreće se protiv beogradskog centralizma osnivajući Seljačko-demokratsku koaliciju. Nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature 1929. uhićen, 1931. pušten i odlazi u emigraciju u Prag. Tokom boravka u emigraciji napisao je knjigu Diktatura kralja Aleksandra (La dictature du roi Alexandre). Knjiga je izdana na francuskom jeziku u Parizu, 1933. godine.