Bachov apsolutizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. svibnja 2012. u 10:12

Bachov apsolutizam - razdoblje između 1850. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra Alexandera Bacha za režim u tadašnjoj Austro-Ugarskoj poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).

Nedovršeni članak Bachov apsolutizam koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Bachov apsolutizam''' - razdoblje između [[1850]]. i [[1859]]. godine nazvano po imenu [[Austrija|austrijskog]] ministra [[Alexander Bach|Alexandera Bacha]] za režim u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] poznat po centralizaciji i germanizaciji (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je ukinut Sabor, samouprava [[županija]], a uveden je [[njemački]] kao [[službeni jezik]]).
-== Bachov apsolutizam u Hrvatskoj ==
-Hrvatska je, vjerojatno, najgore osjetila to novo uređenje, novi sustav. U to vrijeme bile su završene borbe oko Sabora, stvaranja nove vlade. Općenito, Hrvatska je tada imala pred sobom pogled u sretniju budućnost. Ipak, ovakav novi sustav, koji se pojavio u vrijeme kad je Hrvatska postala dobrostojeća zemlja, uzdrmao ju je. Predviđalo se da će najjače posljedice novog sustava osjetiti hrvatski jezik, no ipak tako nije bilo. Nakon napornih borbi u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda hrvatski je jezik posao jači, narodna svijest bila je jača stoga jezik nije ni pred čime pokleknuo.
-Od kraja 1851. do sredine 1860. Hrvatska ponovno prolazi teško razdoblje. Bachov apsolutizam ipak se je uspio ugnijezditi u Hrvatskoj. Hrvatski činovnici su pomalo s vremenom nestajali, a dolazili su stranci. Čak i školovana hrvatska mladež je čučala po svojim kućama čekajući priliku za novi posao, no najčešće tu priliku nisu dočekali. Strogo se pazilo tko se s kim druži, koga tko posjećuje i tko s kim sjedi u gostionici. Zemlja je bila prepuna nemilosrdnih Bachovih husara i špijuna koji su, kada nisu imali koga pratiti, izmišljali situacije jer su plaću dobivali prema broju denuncijacija.
-Osim loših, postojalo je i nekoliko dobih strana Bachovog apsolutizma u Hrvatskoj. Ponajprije to je bila modernizacija uprave i pravosuđa koje je do tad bilo u lošem stanju. Školstvo se podiglo na višu razinu, hrvatske su škole bile poput onih u ostalim zemljama monarhije. Seljaštvo je postalo ravnopravno s građanstvom, a kmetstvo, koje je bilo ukinuto još 1848., sada je potpuno iskorijenjeno.