Sekularni humanizam

Filozofija ili životno stajalište sekularnog humanizma (alternativno poznat po nekim pristalicama kao Humanizam, posebno s velikim H kako bi se razlikovao od drugih oblika humanizma) obuhvaća ljudski razum, etiku, društvenu pravdu, filozofski naturalizam, a posebno odbija vjersku dogmu, supernaturalizam, pseudoznanost ili praznovjerje kao temelj morala i odlučivanja.

Polazi od pretpostavke da su ljudska bića sposobna biti etička i moralna bez religije ili boga. To ne znači, međutim, pretpostaviti da su ljudi bilo inherentno zli ili urođeno dobri, niti predstaviti ljude kao superiorne u odnosu na prirodu. Umjesto toga, humanističko životno stajalište naglašava jedinstvenu odgovornost suočavanja čovječanstva sa etičkim posljedicama ljudskih odluka. Temelj koncepta sekularnog humanizma je snažno održavano gledište da svaka ideologija - bilo vjerska ili politička - mora biti temeljito ispitana od strane svakog pojedinca, a ne samo prihvaćena ili odbačena na temelju vjere. Uz to, bitan dio sekularnog humanizma je neprestano prilagođavana potraga za istinom, prvenstveno kroz znanost i filozofiju. Mnogi humanisti izvlače svoje moralne kodekse iz filozofije utilitarizma, etičkog naturalizma ili evolucijske etike, a neki zagovaraju znanost moralnosti.

Procjenjuje se da broj sekularnih humanista između četiri i pet milijuna ljudi diljem svijeta.