Samostan sestara Naše Gospe "Anuncijata" u Subotici: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 5: Redak 5:


Nakon što je nastala Kraljevina SHS, od Kongregacije Školskih sestara Notre Dame iz Kaloče nastala je Družba sestara Naše Gospe - Zagreb. Ukupno su 22 kuće sa 220 sestara pripale novoj državi (Kraljevini SHS), od 43 zajednice Družbe sestara Naše Gospe koje su osnovane u Austro–Ugarskoj.
Nakon što je nastala Kraljevina SHS, od Kongregacije Školskih sestara Notre Dame iz Kaloče nastala je Družba sestara Naše Gospe - Zagreb. Ukupno su 22 kuće sa 220 sestara pripale novoj državi (Kraljevini SHS), od 43 zajednice Družbe sestara Naše Gospe koje su osnovane u Austro–Ugarskoj.

Dekretom 4277/28 od 23. listopada 1930. Sv. Kongregacija Redovnika osnovala je od kuća koje su se nalazile u Bačkoj novu samostalnu Družbu imena ”Družba bačkih siromašnih sestara učiteljica Naše Gospe”.

Veliku ulogu za ovu Družbu imala je sestra [[Marija Roza Anuncijata Kopunović]].
Bila je u kontaktu sa zagrebačkim nadbiskupom bl. [[Alojzije Stepinac|Alojzijem Stepincem]]. Stepinčevim je zalaganjem Družba sestara Naše Gospe dobila [[reskript]] Svete Kongregacije za redovnike. Reskriptom iz te 1941. godine odobreno je da se iz Subotice u Zagreb prenese sjedište Kongregacije ”Družbe bačkih siromašnih sestara Naše Gospe”. Ime je ove kongregacije ostalo isto, osim što nije više sadržavao predznak "bačkih". Redovnice su mogle slobodno odlučiti žele li biti pripojene Zagrebu ili Kaloči. Nakon početka Drugoga svjetskog rata za ovu je družbu započelo je jedno sasma novo razdoblje.


== Izvori ==
== Izvori ==
*[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=168 PROSLAVA JUBILEJA SESTARA "NAŠE GOSPE"], [[IKA]], 10.12.1999 | 00:00 | IKA V - 168/12
*[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=168 PROSLAVA JUBILEJA SESTARA "NAŠE GOSPE"], [[IKA]], 10.12.1999 | 00:00 | IKA V - 168/12
*[http://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php?op=display&zid=82 Župe i svećenici - Uskrsnuće Isusovo], Subotička biskupija
*[http://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php?op=display&zid=82 Župe i svećenici - Uskrsnuće Isusovo], Subotička biskupija
*[http://www.zvonik.rs/arhiva/1411/ZV13.html DVOSTRUKO SLAVLJE SESTARA NAŠE GOSPE U SUBOTICI - SEDAMDESET GODINA REDOVNIŠTVA S. M. ANĐELINE KUJUNDŽIĆ ], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], Broj: 07(141), Subotica, srpnja 2006.
*[http://www.zvonik.rs/arhiva/1411/ZV13.html DVOSTRUKO SLAVLJE SESTARA NAŠE GOSPE U SUBOTICI - SEDAMDESET GODINA REDOVNIŠTVA S. M. ANĐELINE KUJUNDŽIĆ ], predavanje Ivana Strilića, [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], Broj: 07(141), Subotica, srpnja 2006. , piše [[Andrija Anišić]]
{{izvori}}
{{izvori}}



Inačica od 25. prosinca 2012. u 20:52

Anuncijata je samostan sestara Naše Gospe u Subotici. Nalazi se na teritoriju župe Uskrsnuća Isusova u Subotici.

Povijest

Družba sestara Naše Gospe u Suboticu je došla 1874. godine. Kaločki biskup Josip Haynald zauzeo se za njihov dolazak. Od onda časne sestre rade razne poslove. U školama su bile učiteljice, katehistice, sviraju kao orguljašice te u sakristanskim službama.

Nakon što je nastala Kraljevina SHS, od Kongregacije Školskih sestara Notre Dame iz Kaloče nastala je Družba sestara Naše Gospe - Zagreb. Ukupno su 22 kuće sa 220 sestara pripale novoj državi (Kraljevini SHS), od 43 zajednice Družbe sestara Naše Gospe koje su osnovane u Austro–Ugarskoj.

Dekretom 4277/28 od 23. listopada 1930. Sv. Kongregacija Redovnika osnovala je od kuća koje su se nalazile u Bačkoj novu samostalnu Družbu imena ”Družba bačkih siromašnih sestara učiteljica Naše Gospe”.

Veliku ulogu za ovu Družbu imala je sestra Marija Roza Anuncijata Kopunović. Bila je u kontaktu sa zagrebačkim nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem. Stepinčevim je zalaganjem Družba sestara Naše Gospe dobila reskript Svete Kongregacije za redovnike. Reskriptom iz te 1941. godine odobreno je da se iz Subotice u Zagreb prenese sjedište Kongregacije ”Družbe bačkih siromašnih sestara Naše Gospe”. Ime je ove kongregacije ostalo isto, osim što nije više sadržavao predznak "bačkih". Redovnice su mogle slobodno odlučiti žele li biti pripojene Zagrebu ili Kaloči. Nakon početka Drugoga svjetskog rata za ovu je družbu započelo je jedno sasma novo razdoblje.

Izvori