Citra: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:




'''Citra''' je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj su po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti.
'''Citra''' je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti.


Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju [[Beč]]a citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju [[Beč]]a citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.

Inačica od 16. siječnja 2013. u 13:26

Svirač citre u Mariboru
Citra
Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume J. Straussa (1:04)


Citra je žičani instrument u obliku pravokutne plitke kutije, na kojoj je po dužini razapeto 30-45 žica. Žice se trzaju prstima i čeličnom trzalicom na palcu. Zvuk je tih a sam instrument nema većih izvođačkih mogućnosti.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući kulturnom utjecaju Beča citra je bila vrlo popularno kućno glazbalo u Zagrebu. Citraškim repertoarom dominirala su djela austrijskih i njemačkih skladatelja. Austrijski tiskari izdavali su skladbe zagrebačkih citraša, a i I. Agramer Zither Klub (Prvi zagrebački citraški klub) osnovan je po uzoru na bečki. Zagrebačka citraška scena ugasila se nakon završetka prvog svjetskog rata.