Organizam: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: af:Organisme |
77t7777777777777777777777777 |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
biljni svijet |
|||
--[[Posebno:Doprinosi/31.176.161.46|31.176.161.46]] 11:01, 13. veljače 2013. (CET) |
|||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Inačica od 13. veljače 2013. u 12:01
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti. Ti odnosi obilježeni su prije svega pojavom da svaki pojedini dio djeluje u službi cijelog sklopa, dok obratno, cjelina djeluje u smislu održavanja svih svojih dijelova ili funkcija.
Pojam se koristi u društvenim znanostima (država je također svojevrstan organizam), prirodnim znanostima (organizam (biologija)).
U filozofiji to je cjelovito strukturiran sklop u kojem svakom sastavnom dijelu cjeline pripada vlastito značenje za samoga sebe i za cjelinu[1].
Tako Kant definira sve dijelove organizma istovremeno i kao sredstvo i kao cilj svih drugih dijelova, dok Aristotel smatra da je organizam u svakom slučaju više od zbira svojih dijelova.
U teologiji organizam je usmjeren ka cilju, dakle, određuje ga svrha[1]
Izvori
biljni svijet
--31.176.161.46 11:01, 13. veljače 2013. (CET)
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija, tom 8, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-38-X
Literatura
- Ewers, Michael: Philosophie des Organismus in teleologischer und dialektischer Sicht. Ein ideengeschichtlicher Grundriss. ("Filozofija organizma u svjetlu teologije i dijalektike. Idejnopovijesni temelj") Münster 1986.
- Kant, Immanuel: Kritik der Urteilskraft (KU). In: Weischedel, W. (Hrsg.), Werkausgabe in 12 Bänden, Bd. X, Frankfurt am Main 2005. (Hier besonders § 65)