Vodica (Baja, Mađarska): razlika između inačica
| Redak 11: | Redak 11: | ||
== Svetište == |
== Svetište == |
||
Marijansko svetište Vodica pod upravom je bajske plebanije sv. Antuna.<ref name="svetište">(mađarski) [http://www.bucsujaras.hu/baja/index.html Baja-Vodica] Bácska népeinek közös búcsújáróhelye</ref> Mise se održavaju na mađarskom, na hrvatskom i na njemačkom jeziku.<ref name="svetište"/> |
Marijansko svetište Vodica (Suza Marijina) pod upravom je bajske plebanije sv. Antuna.<ref name="svetište">(mađarski) [http://www.bucsujaras.hu/baja/index.html Baja-Vodica] Bácska népeinek közös búcsújáróhelye</ref> Mise se održavaju na mađarskom, na hrvatskom i na njemačkom jeziku.<ref name="svetište"/> |
||
Hodočasničko je mjesto Hrvata u Mađarskoj.<ref name="Mihanović-Salopek">[http://hrcak.srce.hr/file/101871 U povodu novoprikupljene i objavljene usmene vjerske baštine Hrvata u Mađarskoj (Mr. Ruža Begovac: Idem spati Boga zvati i Manja milavati, Hrvatski institut u Pečuhu, Pečuh, 1993.], autorica Hrvojka Mihanović-Salopek0 Stud etbnol. Croatica, Vol. 6, str. 217-237, Zagreb, 1994. 0 Hrvatima u Mađarskoj i Podunavlju</ref> Prema istraživanjima Ruže Begovac, jedno je od hodočasničkih mjesta u Mađarskoj koja su najznačajnije utjecala na oblikovanje pučke vjerske kulture i izraza Hrvata u Mađarskoj, uz [[Andoč]], [[Đud]], [[Kis-Cell]], [[Turbek]], [[Koljnof]], [[Marijakemend]], [[Erčin]] i Snježna gospa nad [[Pečuh]]om. <ref name="Mihanović-Salopek"/> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 8. ožujka 2013. u 17:07
Vodica (mađ. Máriakönnye)[1] je četvrt grada Baje, grada u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zemljopisni položaj
Vodica je jedna od četvrti grada Baje koje su imale ime hrvatskog podrijetla. Nalazi se duž ceste koja vodi od Baje prema Monoštoru, na pola puta od tih dvaju naselja, južno od Baje, sjeverno od Monoštora. Srimljan je zapadno, Vaškut je jugoistočno. Zapadno od Vodice teče kanal Ferenc-tápcsatorna.
Upravna organizacija
Upravno pripada naselju Baji.[2][3]
Poštanski broj je 6500.
Svetište
Marijansko svetište Vodica (Suza Marijina) pod upravom je bajske plebanije sv. Antuna.[4] Mise se održavaju na mađarskom, na hrvatskom i na njemačkom jeziku.[4]
Hodočasničko je mjesto Hrvata u Mađarskoj.[5] Prema istraživanjima Ruže Begovac, jedno je od hodočasničkih mjesta u Mađarskoj koja su najznačajnije utjecala na oblikovanje pučke vjerske kulture i izraza Hrvata u Mađarskoj, uz Andoč, Đud, Kis-Cell, Turbek, Koljnof, Marijakemend, Erčin i Snježna gospa nad Pečuhom. [5]
Izvori
- ↑ Travelingluck
- ↑ Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 50-51
- ↑ Mađarski statistički ured
- ↑ a b (mađarski) Baja-Vodica Bácska népeinek közös búcsújáróhelye
- ↑ a b U povodu novoprikupljene i objavljene usmene vjerske baštine Hrvata u Mađarskoj (Mr. Ruža Begovac: Idem spati Boga zvati i Manja milavati, Hrvatski institut u Pečuhu, Pečuh, 1993., autorica Hrvojka Mihanović-Salopek0 Stud etbnol. Croatica, Vol. 6, str. 217-237, Zagreb, 1994. 0 Hrvatima u Mađarskoj i Podunavlju