Kokosova palma: razlika između inačica
m robot Dodaje: hu:Kókuszpálma |
|||
Redak 38: | Redak 38: | ||
[[Kategorija:Palme]] |
[[Kategorija:Palme]] |
||
[[ace:U]] |
|||
[[ar:جوز الهند]] |
|||
[[az:Kokos palması]] |
|||
[[bcl:Niyog]] |
|||
[[be:Пальма какосавая]] |
|||
[[bg:Кокосова палма]] |
|||
[[bi:Kokonas]] |
|||
[[bjn:Nyiur]] |
|||
[[bn:নারিকেল]] |
|||
[[bo:བེ་ཏ།]] |
|||
[[ca:Cocoter]] |
|||
[[ckb:گوێزی ھیندی]] |
|||
[[cs:Kokosovník ořechoplodý]] |
|||
[[da:Kokos]] |
|||
[[de:Kokospalme]] |
|||
[[dv:ކުރުނބާ]] |
|||
[[el:Κοκοφοίνικας]] |
|||
[[en:Coconut]] |
|||
[[eo:Kokoso]] |
|||
[[es:Cocos nucifera]] |
|||
[[et:Kookospalm]] |
|||
[[eu:Kokondo]] |
|||
[[fa:نارگیل]] |
|||
[[fi:Kookospalmu]] |
|||
[[fj:Niu]] |
|||
[[fr:Cocos nucifera]] |
|||
[[frr:Kokospualem]] |
|||
[[gl:Coco]] |
|||
[[gn:Mbokaja]] |
|||
[[gu:શ્રીફળ]] |
|||
[[gv:Cro bainney]] |
|||
[[hak:Yâ-è]] |
|||
[[he:קוקוס]] |
|||
[[hi:नारियल]] |
|||
[[hsb:Kokosowa palma]] |
|||
[[ht:Kokoye]] |
|||
[[hu:Kókuszpálma]] |
|||
[[id:Kelapa]] |
|||
[[io:Kokoso]] |
|||
[[is:Kókoshneta]] |
|||
[[it:Cocos nucifera]] |
|||
[[ja:ココナッツ]] |
|||
[[jv:Krambil]] |
|||
[[km:ដើមដូង]] |
|||
[[kn:ತೆಂಗಿನಕಾಯಿ]] |
|||
[[ko:코코넛]] |
|||
[[ku:Gûza hindê]] |
|||
[[la:Cocos nucifera]] |
|||
[[lbe:Гьиндусттан гьивхь]] |
|||
[[ln:Kokotí]] |
|||
[[lt:Riešutinė kokospalmė]] |
|||
[[lv:Kokospalma]] |
|||
[[ml:തെങ്ങ്]] |
|||
[[mn:Далдуу мод]] |
|||
[[mr:नारळ]] |
|||
[[ms:Kelapa]] |
|||
[[ne:नरिवल]] |
|||
[[nl:Kokospalm]] |
|||
[[no:Kokosnøtt]] |
|||
[[nv:Mágí bichʼiyąʼ]] |
|||
[[or:ନଡ଼ିଆ]] |
|||
[[pam:Buku]] |
|||
[[pl:Kokos właściwy]] |
|||
[[pnb:ناریل]] |
|||
[[ps:ناريال]] |
|||
[[pt:Coqueiro]] |
|||
[[qu:Pikwayu]] |
|||
[[ro:Cocotier]] |
|||
[[ru:Кокосовая пальма]] |
|||
[[sa:केरवृक्षः]] |
|||
[[si:පොල්]] |
|||
[[simple:Coconut palm]] |
|||
[[sk:Kokosovník]] |
|||
[[sl:Kokosova palma]] |
|||
[[sq:Arra e kokosit]] |
|||
[[sr:Кокосова палма]] |
|||
[[su:Kalapa]] |
|||
[[sv:Kokospalm]] |
|||
[[sw:Mnazi (mti)]] |
|||
[[ta:தேங்காய்]] |
|||
[[te:కొబ్బరి]] |
|||
[[th:มะพร้าว]] |
|||
[[to:Niu]] |
|||
[[tpi:Kokonas]] |
|||
[[tr:Hindistan cevizi]] |
|||
[[uk:Кокосова пальма]] |
|||
[[vi:Dừa]] |
|||
[[war:Lubí]] |
|||
[[yi:קאקאס]] |
|||
[[zh:椰]] |
|||
[[zh-min-nan:Iâ-á]] |
|||
[[zh-yue:椰子]] |
Inačica od 11. ožujka 2013. u 19:22
Kokosova palma | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Arecales |
Porodica: | Arecaceae |
Rod: | Cocos |
Vrsta: | C. nucifera |
Dvojno ime | |
Cocos nucifera L. | |
Baze podataka | |
Kokosova palma (Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana. Njeno ime potječe od grčke riječi сосо (zrno, plod). Pod tim imenom, kokosova palma je poznata svuda u svijetu, a svuda u svijetu se i koristi. Ona je višenamjenska - služi i kao hrana, i kao piće, kao odjeća, građevinski materijal i sirovina za mnoge proizvode suvremene industrije.
Opis
Alexander von Humboldt iznio je prva stručna zapažanja zasnovana na izgledu drveta - visokog i plemenitog u usporedbi sa svim dotad viđenim raslinjem, tankog stabla koje strši uvis 25 do 30 metara i na čijem se vrhu nalazi gusta krošnja od tridesetak perasto razdijeljenih listova dugačkih četiri metra. Znanstvenici su kasnije otkrili da je cvast kokosove palme razgranata, u početku obavijena čvrstom ovojnicom i sastavljena od muških i malobrojnih ženskih cvjetova. Iz nje nastaje plod koji se sastoji od tankog i nepropusnog vanjskog omotača, egzokarpa, i čvrstog i tvrdog unutrašnjeg sloja, endokarpa. Između se nalazi debeli sloj lakog i rastresitog tkiva, mezokarpa, u čijem je središtu bijelo sjeme s vrlo razvijenim endospermom u obliku kugle, s debelom mesnatom ovojnicom u kojoj je mliječna tekućina.
Visoko stablo u promjeru ima 30 cm, ali je izuzetno čvrsto i odolijeva vjetrovima jer ga za pješčano tlo, u dubini od 8 m, drži oko 800 korijenova, ne debljih od jednog centimetra. Sjeme je nepropusno za morsku vodu u kojoj može plivati i do 4500 kilometara i potom, neoštećeno, isklijati na tlu. Poslije sedam godina palma rađa prvi plod, a između petnaeste i pedesete godine života donese od 60 do 80 oraha. S osamdeset godina prestaje rađati i najčešće umire. Samo malobrojni primjerci dožive i do 150 godina.
Podrijetlo
Postojbina kokosove palme ne može se sa sigurnošću utvrditi. Legenda kaže da je ponikla na tlu Polinezije iz sjemena u koje se pretvorila neostvarena ljubav lijepe poglavičine kćeri po imenu Hina i siromašnog, neuglednog mladića Aala. Ne mogavši živjeti bez voljene, mladić je umro, a iz njegovog groba koji je Hina natapala suzama izniklo je neobično drvo: tanko, vitko i toliko visoko da je nadmašilo okolno raslinje. Krošnjom je dodirivalo nebo uzdižući ljubav u vječne, božanske visine. Da bi ga Hina mogla gledati, orah je dobio Aalov lik. Može ga vidjeti svatko tko oljušti kokos, kažu i danas Polinežani. Na čvrstoj opni postoje tri tanja djela koja se mogu probiti. To su oči i usta mladog Aala. Na ovu legendu nadovezuje se i druga, urezana na jednoj kamenoj ploči nađenoj na Filipinima. Po njoj, kokosova palma je nebesko drvo nastalo od zvijezde, na koju svojim oblikom krošnja i podsjeća. Darovano je ljudima voljom božanskih sila i toči iz sebe "napitak života".
Upotreba
Plod se može najbolje iskoristiti. Dok je zelen, nezrele jezgre, daje zdrav mliječni napitak bogat kalijem i mineralnim sastojcima, a svaki ga orah sadrži oko litre. Mesnati dio zrelog endosperma upije ga i sačuva. Jednako je zdrav i svjež, ali i pomiješan s prokuhanom vodom kao kokosovo mlijeko. Osušen i nariban poznat je pod nazivom korpa i koristi se kao brašno za kruh kakav spremaju žene iz Šri Lanke ili kao osnova za keks i pecivo, ulje, maslac. Koristi se i u kemijskoj industriji za fine kreme, sapune, emulzije, kao i za proizvodnju eksploziva. Od vlaknastih djelova dobivaju se čvrste niti od kojih je nekoć upredana užad, tkani tepisi i pravljene četke, a danas služe i za izradu izolacijskog materijala i automobilska sjedala koja se ugrađuju u vozila marke "Daimler Chrysler". Čvrste drvenaste ljuske nisu više samo posuđe za domaćinstvo i ukrasni predmeti, već i materijal od koga se oblikuje dugmad i nakit. Lišće se od davnina upotrebljavalo za pokrivanje krovova i izradu pletenih rukotvorina, odlična je zaštita od komaraca, pa se prerađuje u insekticide. Debla su našla široku primjenu kao građevinski materijal. Pored greda, od njih se prave i sve vrste zidnih obloga, namještaj, a kora se prerađuje u gumu.
Kao prava znamenitost, kokosova palma našla se 1904. godine na poštanskoj marki Francuske Gvajane, a potom i Samoe i Liberije. Brazilski glazbenik Ari Baroso u veljači 1939. godine posvetio joj je sambu „Brazil", himnu koja se i danas izvodi na Copacabani. Nedavno je jedan kokosov orah prodat za 1,14 milijuna eura. Ubraja se u vrednije eksponate ugledne aukcijske kuće "Christie's" u Londonu, a nalazio se na brodu "Bounty" kapetana Williama Bligha (1754-1817) te preživio poznatu pobunu.
Drugi projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi kokosova palma | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu kokosovoj palmi |