Ženevske konvencije: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 34: | Redak 34: | ||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
[[af:Geneefse konvensies]] |
|||
[[ar:اتفاقية جنيف]] |
|||
[[be:Жэнеўскія канвенцыі]] |
|||
[[be-x-old:Жэнэўскія канвэнцыі]] |
|||
[[bn:জেনেভা কনভেনশন]] |
|||
[[ca:Convenció de Ginebra]] |
|||
[[cs:Ženevské úmluvy]] |
|||
[[da:Genevekonventionen]] |
|||
[[de:Genfer Konventionen]] |
|||
[[diq:Konvensiyonê Cênebra]] |
|||
[[el:Συμβάσεις της Γενεύης]] |
|||
[[en:Geneva Conventions]] |
|||
[[eo:Konvencioj de Ĝenevo]] |
|||
[[es:Convenios de Ginebra]] |
|||
[[fa:کنوانسیون ژنو]] |
|||
[[fi:Geneven sopimukset]] |
|||
[[fiu-vro:Genfi leppeq]] |
|||
[[fr:Conventions de Genève de 1949]] |
|||
[[gl:Convencións de Xenebra]] |
|||
[[he:אמנות ז'נבה]] |
|||
[[hu:Genfi egyezmények]] |
|||
[[id:Konvensi Jenewa]] |
|||
[[is:Genfarsáttmálarnir]] |
|||
[[it:Convenzioni di Ginevra]] |
|||
[[ja:ジュネーヴ条約]] |
|||
[[jv:Konvènsi Jenéwa]] |
|||
[[kk:Женева конвенциялары]] |
|||
[[ko:제네바 조약]] |
|||
[[la:Conventus Genavenses]] |
|||
[[lt:Ženevos konvencijos]] |
|||
[[lv:Ženēvas konvencijas]] |
|||
[[ms:Konvensyen Geneva]] |
|||
[[mwl:Cumbençones de Genebra]] |
|||
[[nl:Geneefse Conventies]] |
|||
[[no:Genèvekonvensjonene]] |
|||
[[pl:Konwencje genewskie]] |
|||
[[pt:Convenções de Genebra]] |
|||
[[ro:Convențiile de la Geneva]] |
|||
[[ru:Женевские конвенции]] |
|||
[[sh:Ženevske konvencije]] |
|||
[[simple:Geneva Conventions]] |
|||
[[sk:Ženevské konvencie]] |
|||
[[sr:Женевске конвенције]] |
|||
[[sv:Genèvekonventionerna]] |
|||
[[ta:ஜெனீவா உடன்படிக்கை]] |
|||
[[th:อนุสัญญาเจนีวา]] |
|||
[[tr:Cenevre Sözleşmeleri]] |
|||
[[uk:Женевські конвенції]] |
|||
[[ur:معاہدہ جنیوا]] |
|||
[[vi:Công ước Genève]] |
|||
[[zh:日内瓦公约]] |
|||
[[zh-min-nan:Genève Kong-iok]] |
|||
[[zh-yue:日內瓦公約]] |
Inačica od 12. ožujka 2013. u 09:33
Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja. Konvencija se uglavnom odnosi na postupak prema neborbenom osoblju i ratnim zarobljenicima.
Povijest
Do nastanka Konvencije došlo je zahvaljujući naporima Henri Dunanta, švicarskog poslovnog čovjeka, koji je svjedočivši strahotama rata u bitci kod Solferina 1859.g., došao na ideju stvaranja neutralne organizacije koja bi brinula o ranjenim vojnicima. Svoja sjećanja i razmišljanja opisao je u knjizi "Sjećanje na Solferino" (izvorni naziv: "Un Souvenir de Solferino"). Dunant je svoju knjigu tiskao o vlastitom trošku 1862.g. i poslao primjerke na adrese vodećih politički i vojnih ljudi različitih europskih zemalja.
Nakon što je razmotrilo Dunantove ideje, ženevsko "Društvo javne koristi" čiji je Dunant bio član, imenuje petoricu članova u odbor koji bi trebali ispitati provedivost ideja. Tako nastaje „Međunarodni odbor za pomoć ranjenicima“, poznat kao i „Odbor petorice“ koji širi ove ideje svijetom. Članovi tog odbora osim samog Dunanta bili su Gustave Moynier, Henri Dufour, Louis Appia i Théodore Maunoir. Prvi sastanak ovog odbora 17. veljače 1863.g. i taj datum se smatra osnutkom Međunarodnog odbora Crvenog križa.
U listopadu 1863.g. Odbor organizira kongres predstavnike četrnaest država kako bi raspravili poboljšanje skrbi o ranjenim vojnicima.
Godinu dana, kasnije 1864.g. švicarska vlada službeno poziva vlade svih europskih država, te SADa, Brazila i Meksika poslati svoje predstavnika na službenu diplomatsku konferenciju. Ukupno 26 delegata iz 16 država došlo je na konferenciju i 22. kolovoza dvanaest država potpisuje prvu Ženevsku konvenciju.
Konvencije i dopunski protokoli
Prva ženevska konvencija
Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu - štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca.
Druga ženevska konvencija
Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru - Proširuje zaštitu na mornare brodolomce i uređuje uvjete pod kojima im se može pružiti pomoć.
Treća ženevska konvencija
Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima - štiti pripadnike oružanih snaga koji su zarobljeni, sadrži pravila o postupanju prema njima i ustanovljuje prava i obaveze sile u čijoj su vlasti
Četvrta ženevska konvencija
Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata - Ustanovljuje pravila o zaštiti civilnog stanovništva, posebice o postupanju prema civilima na okupiranom području, prema onima lišenima slobode, te okupaciji općenito.
Dopunski protokoli Ženevskim konvencijama
Postoje i tri dopunska protokola konvencijama (Protokol I, Protokol II i Protokol III) prva dva potpisana 12. siječnja 1977.g., a treći 12. kolovoza 2005.g.