Kult ličnosti: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 32 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q192914 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Kult ličnosti''' javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog [[politika|političkog]] vođe društvenog napretka.
'''Kult ličnosti''' javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog [[politika|političkog]] vođe društvenog napretka.


Kult ličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države.
Kult ličnosti često nalikuje na [[religija|religiju]] zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države. Postoje i primeri kada se velika počast odaje nekoj istorijskoj ličnosti koja je zaslužna za oslobođenje naroda i takav odnost se ničim ne može tretirati kao kult ličnosti primer Josipa Broza TITA , koji neki danas ne kritički svstavaju u kategoriju kulta ličnosti .


Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašistickoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler]]a, te [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] ili [[SFRJ|Jugoslavije]].
Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge [[diktatura|diktature]], ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u [[fašizam|fašistickoj]] Italiji [[Benito Mussolini]]ja, [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističkoj]] Njemačkoj [[Adolf Hitler]]a, te [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] diktaturama poput [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]]


Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička stranka Sovjetskog Saveza|Komunističke stranke Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života.
Izraz je prvi put upotrijebio [[Nikita Hruščov]] u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa [[Komunistička stranka Sovjetskog Saveza|Komunističke stranke Sovjetskog Saveza]] (1956.), u kojemu je apologiju [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]] i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao [[kult]] ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske [[čistke]], masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik [[autokracija|autokratske]] vladavine koja se temelji na posvemašnoj [[birokracija|birokratizaciji]] društvenog i političkog života.
Redak 13: Redak 13:
* opasnost za život i zdravlje i [[disident]]a, uhićenja, ili "nestanaci" [[režim]]skih kritičara
* opasnost za život i zdravlje i [[disident]]a, uhićenja, ili "nestanaci" [[režim]]skih kritičara
* Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim [[mediji]]ma
* Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim [[mediji]]ma
* Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, Titograd, Titov Veles, Trg Maršala Tita...)
* Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, .)
* Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.
* Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.


Redak 28: Redak 28:
datoteka:SaddamHusseinBronzeskulpturen.jpg|[[Saddam Hussein]]
datoteka:SaddamHusseinBronzeskulpturen.jpg|[[Saddam Hussein]]
datoteka:Castro sign.jpg|[[Fidel Castro]]
datoteka:Castro sign.jpg|[[Fidel Castro]]

datoteka:Titov spomenik.jpg|[[Josip Broz Tito]]
datoteka:Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]]
datoteka:Francoayto.jpg|[[Francisco Franco]]
datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]]
datoteka:Propaganda poster Ceausescu.jpg |[[Nicolae Ceauşescu]]

Inačica od 29. ožujka 2013. u 23:40

Kult ličnosti javno je nekritičko isticanje i obožavanje jedne osobe kao nepogrješivog političkog vođe društvenog napretka.

Kult ličnosti često nalikuje na religiju zamijenujiče obožavanje društva prema „velikim vođi“ države. Postoje i primeri kada se velika počast odaje nekoj istorijskoj ličnosti koja je zaslužna za oslobođenje naroda i takav odnost se ničim ne može tretirati kao kult ličnosti primer Josipa Broza TITA , koji neki danas ne kritički svstavaju u kategoriju kulta ličnosti .

Oblici kultova ličnosti su karakteristične za mnoge diktature, ali mogu i postojati u demokratskim sustavima. Različiti kultovi ličnosti su postojali primjerice u fašistickoj Italiji Benito Mussolinija, nacionalsocijalističkoj Njemačkoj Adolf Hitlera, te realsocijalističkim diktaturama poput Rumunjske, Sovjetskoga Saveza

Izraz je prvi put upotrijebio Nikita Hruščov u izvještaju na zatvorenoj sjednici 20. kongresa Komunističke stranke Sovjetskog Saveza (1956.), u kojemu je apologiju Josifa Visarionoviča Staljina i cijeli sustav političkih, propagandnih i represivnih mjera koji se tom apologijom služio osobito u tijeku posljednja dva desetljeća Staljinove vlasti označio kao kult ličnosti. To doba je također nazvano "razdobljem kulta ličnosti". U opisu navedenoga navođeni su: zloupotreba vlasti, represalije protiv političkih protivnika, koje su uključivale i njihovo uništenje, partijske čistke, masovno deportiranje "neprijatelja naroda", često i posve neupućenih građana. Sve te zloupotrebe, golemih razmjera i posljedica, trebale su, uz falsifikate o povijesnim događajima i Staljinovoj ulozi u njima, osigurati nesmetano provođenje Staljinove samovoljne vlasti. Kult ličnosti se diferncirao kao poseban oblik autokratske vladavine koja se temelji na posvemašnoj birokratizaciji društvenog i političkog života.

Karakteristike kulta ličnosti

  • Pretjerana pokornost osoba prema vođi
  • Nekritičnost prema iskazima vođe
  • opasnost za život i zdravlje i disidenta, uhićenja, ili "nestanaci" režimskih kritičara
  • Pretjerana prisutnost slika i slogana na primjer u privatnim domovima, školama i tvrtkama, kao i u svim medijima
  • Označavanje javnih objekata, škola, ulica, trgova, sportskih objekta, gradova, u skladu sa vođom (npr. Staljingard, .)
  • Često apsurdne korelacije između osoba u raznim sferama života i velikog vođe.

Na kraju vladavine dikatature obično de događa obrat: slijede preimenovanja ulica i gradova te uklanjanje slika i spomenika iz javnosti.


Primjeri kultova ličnosti


Predložak:Link FA