Porez na dodanu vrijednost: razlika između inačica
m r2.7.2+) (robot Dodaje: be:Падатак на дададзеную вартасць |
|||
Redak 51: | Redak 51: | ||
[[Kategorija:Javne financije]] |
[[Kategorija:Javne financije]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[af:BTW]] |
|||
[[ar:ضريبة على القيمة المضافة]] |
|||
[[az:Əlavə dəyər vergisi]] |
|||
[[be:Падатак на дададзеную вартасць]] |
|||
[[be-x-old:Падатак на дададзеную вартасьць]] |
|||
[[bg:Данък върху добавената стойност]] |
|||
[[bn:মূল্য সংযোজন কর]] |
|||
[[bs:Porez na dodatu vrijednost]] |
|||
[[ca:Impost sobre el valor afegit]] |
|||
[[cs:Daň z přidané hodnoty]] |
|||
[[cv:Хушма хак çине хуракан налук]] |
|||
[[da:Moms]] |
|||
[[de:Umsatzsteuer]] |
|||
[[el:Φόρος Προστιθέμενης Αξίας]] |
|||
[[en:Value added tax]] |
|||
[[eo:Aldonvalora imposto]] |
|||
[[es:Impuesto al valor agregado]] |
|||
[[et:Käibemaks]] |
|||
[[eu:Balio Erantsiaren gaineko Zerga]] |
|||
[[fa:مالیات بر ارزش افزوده]] |
|||
[[fi:Arvonlisävero]] |
|||
[[fr:Taxe sur la valeur ajoutée]] |
|||
[[he:מס ערך מוסף]] |
|||
[[hi:मूल्य योजित कर]] |
|||
[[hu:Általános forgalmi adó]] |
|||
[[hy:Ավելացված արժեքի հարկ]] |
|||
[[id:Pajak pertambahan nilai]] |
|||
[[is:Virðisaukaskattur]] |
|||
[[it:Imposta sul valore aggiunto]] |
|||
[[ja:消費税]] |
|||
[[kk:Қосылған құн салығы]] |
|||
[[ko:부가가치세]] |
|||
[[lo:ພາສີມູນຄ່າເພີ່ມ]] |
|||
[[lt:Pridėtinės vertės mokestis]] |
|||
[[mk:Данок на додадена вредност]] |
|||
[[ml:മൂല്യവർദ്ധിത നികുതി]] |
|||
[[ms:Cukai barangan dan perkhidmatan]] |
|||
[[nl:Omzetbelasting]] |
|||
[[no:Merverdiavgift]] |
|||
[[pap:Impuesto riba Benta]] |
|||
[[pl:Podatek od towarów i usług]] |
|||
[[ps:د زیات شوي ارزښت ورکړېنه]] |
|||
[[pt:Imposto sobre o valor acrescentado]] |
|||
[[ro:Taxa pe valoarea adăugată]] |
|||
[[ru:Налог на добавленную стоимость]] |
|||
[[simple:Value Added Tax]] |
|||
[[sk:Daň z pridanej hodnoty]] |
|||
[[sl:Davek na dodano vrednost]] |
|||
[[sv:Mervärdesskatt]] |
|||
[[ta:மதிப்புக் கூட்டு வரி]] |
|||
[[th:ภาษีมูลค่าเพิ่ม]] |
|||
[[tr:Katma Değer Vergisi]] |
|||
[[uk:Податок на додану вартість]] |
|||
[[vi:VAT]] |
|||
[[wa:Take sol Valeur Radjoutêye]] |
|||
[[zh:增值税]] |
Inačica od 6. travnja 2013. u 17:26
PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nemaju jedino Australija i SAD.
PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 10% i 0%.[1]
Oblici PDV-a
- proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
- dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
- potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.
- metoda zbrajanja
- Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
- metoda oduzimanja
- Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
- kreditna metoda
- Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom.
Načela kod oporezivanja PDV-a
- načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne
- načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz
Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.
Razine poreznih stopa
- opća (standardna)
- niža → za živežne namirnice
- viša → luksuzni proizvodi
- nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV
Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.
Prednosti PDV-a
- ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
- Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
- izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).
Neutralnost PDV-a
- u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
- neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
- ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.