Prijeđi na sadržaj

Porez na dodanu vrijednost

Izvor: Wikipedija
Karta zemalja u kojima se primjenjuje porez na dodanu vrijednost (stanje iz 2021.)

██ primjenjuje PDV

██ ne primjenjuje PDV

Porez na dodanu vrijednost (PDV) suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje. Njegovo širenje započelo je šezdesetih godina 20. stoljeća, a do 2023. primjenjivao se u 175 od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda.[1] Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja PDV ne primjenjuju Sjedinjene Američke Države.

PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

U Hrvatskoj, opća stopa PDV-a od 1. ožujka 2012. iznosi 25 %, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 % i 5 %.[2]

Oblici

[uredi | uredi kôd]
  • proizvodni PDV postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije
  • dohodovni PDV u kojem se dopušta odbitak troška amortizacije prilikom prodaje
  • potrošni PDV u kojem se dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.

Metode obračunavanja

[uredi | uredi kôd]
Metoda zbrajanja
Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
Metoda oduzimanja
Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
Kreditna metoda
Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje. Smatra se najboljom metodom.[tko kaže?]

Načela kod oporezivanja PDV-om

[uredi | uredi kôd]
Načelo porijekla robe
oporezuje se izvoz, a uvoz ne
Načelo odredišta robe
ne oporezuje se izvoz, nego uvoz

Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.

Razine poreznih stopa

[uredi | uredi kôd]

U nekim sustavima postoji više stopa PDV-a, na primjer:

  • opća (standardna)
  • niža, za živežne namirnice
  • viša, za luksuzne proizvode
  • nulta, za proizvode na koje se ne plaća PDV

Napomena: Nulta stopa različita je od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Prednosti

[uredi | uredi kôd]
  • Ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
  • Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
  • Izdašnost: PDV je najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).[gdje?]

Nedostatci

[uredi | uredi kôd]
  • Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
  • PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s visokim primanjima
  • Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
  • Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi

Neutralnost PDV-a

[uredi | uredi kôd]
  • u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
  • neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
  • ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.

Izračun PDV-a

[uredi | uredi kôd]

Cijena koja ne uključuje PDV često se naziva neto cijena ili osnovica, dok se cijena koja uključuje PDV često naziva bruto cijena.

U jednadžbama izračuna „C” označava bruto cijenu (s PDV-om), „O” označava neto cijenu (bez PDV-a, tj. osnovicu), „p” označava poreznu stopu, dok „P” označava iznos PDV-a.

Izračun iznosa PDV-a na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)

[uredi | uredi kôd]

Iznos sadržanog PDV-a u ukupnoj cijeni dobivamo tzv. izbijanjem PDV-a, umnoškom ukupne cijene s preračunatom stopom PDV-a.

Primjer: Kupite proizvod čija je cijena 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:

Stopa Preračunata stopa Izračun
25 % 0,20
13 % 0,115044
5 % 0,047619

Izračun neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice) na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)

[uredi | uredi kôd]

Neto cijena se dobiva dijeljenjem bruto cijene zbrojem sume broja jedan i stope PDV-a.

Primjer: Kupite proizvod od 100 €, osnovica, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:

Stopa Izračun
25 %
13 %
5 %

Izračun iznosa PDV-a na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)

[uredi | uredi kôd]

PDV se dobiva umnoškom osnovice i stope PDV-a.

Primjer: Cijena bez PDV-a (osnovica) iznosi 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi

Stopa Izračun
25 %
13 %
5 %

Izračun bruto cijena (koja uključuje PDV) na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)

[uredi | uredi kôd]

Bruto cijena dobiva se umnoškom osnovice i sume broja jedan i stope PDV-a

Primjer: Cijena koja uključuje PDV izračunata iz cijene koja ne sadrži PDV (osnovice) od 100 €, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:

Stopa Izračun
25 %
13 %
5 %

Stope PDV-a u Europskoj uniji

[uredi | uredi kôd]
Država Stopa (redovna) [%] Stopa/e (snižene) [%] Skrać. Naziv
Austrija 20 13 i 10 njem. MwSt., USt. njem. Mehrwertsteuer, Umsatzsteuer
Belgija 21 [3] 12 i 6 niz. BTW; franc. TVA; njem. MWSt niz. Belasting over de toegevoegde waarde; franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée; njem. Mehrwertsteuer
Bugarska 20 9 [4] bug. ДДС bug. Данък върху добавената стойност (Danăk vărhu dobavenata stojnost)
Cipar

  (uklj. bazu Akrotiri i Dhekelia)

19 [5] 9 i 5 [4] grč. ΦΠΑ grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prastithémenes Axías)
Češka 21 12 češ. DPH češ. Daň z přidané hodnoty
Hrvatska 25 13 i 5 hrv. PDV hrv. Porez na dodanu vrijednost
Danska 25 nema dan. moms dan. Meromsætningsafgift
Estonija 22 [6] 9 i 5 est. km est. käibemaks
Finska 25,5 [7] 14 i 10 fin. ALV; šved. Moms fin. Arvonlisävero; šved. Mervärdesskatt
20 [8] 10; 5,5 i 2,1 franc. TVA franc. Taxe sur la valeur ajoutée
Njemačka 19 [9][10] 7 [9][10] njem. MwSt. USt. njem. Mehrwertsteuer / Umsatzsteuer
Grčka 24 [11] 13 i 6 [12] grč. ΦΠΑ grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prostithémenis Axías)
Mađarska 27 18 i 5 [4] mađ. ÁFA mađ. általános forgalmi adó
Irska 23 [13] 13,5; 9; 4,8 i 0 eng. VAT; irs. CBL eng. Value Added Tax; irs. Cáin Bhreisluacha
Italija 22 [14] 10; 5 i 4 [15] tal. IVA tal. Imposta sul Valore Aggiunto
Latvija 21 [16] 12 i 5 lat. PVN lat. Pievienotās vērtības nodoklis
Litva 21 9 i 5 lit. PVM lit. Pridėtinės vertės mokestis
Luksemburg 17 [17] 14; 8 i 3 franc. TVA franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée
Malta 18 7; 5 i 0 [4] eng. VAT malt. Taxxa fuq il-Valur Miżjud; eng. Value Added Tax
Nizozemska 21 [18] 9 i 0 niz. BTW niz. Belasting toegevoegde waarde / Omzetbelasting
Poljska 23 8; 5 [4] i 0 [19] polj. PTU polj. Podatek od towarów i usług
port. IVA port. Imposto sobre o Valor Acrescentado
Rumunjska 19 9; 8 i 5 [4] rum. TVA rum. Taxa pe valoarea adăugată
Slovačka 20 10 slov. DPH slov. Daň z pridanej hodnoty
Slovenija 22 9,5 i 5 slov. DDV slov. Davek na dodano vrednost
Španjolska 21 [22] 10 i 4 [22] španj. IVA španj. Impuesto sobre el valor añadido
Švedska 25 12 i 6 šved. Moms šved. Mervärdesskatt

PDV područje Europske unije

[uredi | uredi kôd]

EU PDV područje sastoji se od svih država članica Europske unije i nekih drugih zemalja koje slijede pravila unije o PDV-u.[23][24] Princip vrijedi i za druge posebne poreze kao npr. na alkohol i duhan.

Sve države članice EU dio su PDV područja, međutim neka područja država članica su izuzeta:

Područja izvan EU koja su uključena

[uredi | uredi kôd]

Uključeno u Republiku Cipar sa stopom 19%:

Uključeno u Francusku sa stopom 20%:

Primjenjuje se na stopu 20% Ujedinjenog Kraljevstva:

Područja unutar EU koja su isključena

[uredi | uredi kôd]

Finska:

Francuska:

Njemačka:

Grčka:

Italija:

Španjolska:

  • Kanari[27][31] (bez PDV-a, primjenjuje se lokalni porez na potrošnju)
  • Ceuta[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)
  • Melilla[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)

Područja koja su povezana ili graniče s EU PDV područjem koja nisu uključena

[uredi | uredi kôd]

Dansko kraljevstvo:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Caragher, Author: Jacinta. 19. kolovoza 2024. How many countries have VAT or GST? 175 - vatcalc.com (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2024.
  2. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 11. rujna 2024.
  3. AGN VAT Tax Brochure 2016 – A European Comparison (PDF). AGN International – Europe Limited. Srpanj 2016. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. listopada 2016. Pristupljeno 6. listopada 2016.
  4. a b c d e f VAT Rates Applied in the Member States of the European Union (PDF). European Commission: Taxation and Customs Union. 1. siječnja 2016. Pristupljeno 24. svibnja 2016.
  5. Cyprus raises VAT to 19% by 2014 - Avalara VATLive. 11. prosinca 2012.
  6. VAT rates and supply exempt from tax | Estonian Tax and Customs Board
  7. Rates of VAT. vero.fi</
  8. Internet, eCommerce and VAT - Avalara
  9. a b Update: What you should know about Germany's VAT cut. Srpanj 2020
  10. a b Change in VAT | Deutsche Post. Deutschepost.de. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. srpnja 2020. Pristupljeno 15. ožujka 2021.
  11. 2014 European Union EU VAT rates. VAT Live. Pristupljeno 29. siječnja 2012.
  12. Greece new VAT rises in creditor talks. VAT Live. Pristupljeno 10. srpnja 2015.
  13. VAT rates: current and historic, Irska porezna uprava
  14. VAT rise postponed until October. ANSA. Pristupljeno 26. lipnja 2013.
  15. Ottaviano, Gennaro. 5. listopada 2022. Cos'è l'IVA, come funziona e quando si paga. Partitaiva.it (talijanski). Pristupljeno 4. srpnja 2024.
  16. Three governments, one prime minister, The Baltic Times, 27 June 2012
  17. Taux nationaux applicables. 28. prosinca 2023.
  18. "Netherlands raises VAT from 19% to 21% October 2012," VAT Live (27 April 2012). Retrieved 28 May 2013.
  19. Asquith, Author: Richard. 14. prosinca 2022. Poland emergency VAT cuts update - vatcalc.com
  20. a b c d e VAT in Portugal. www.tmf-group.com
  21. Portugal Azores reduced VAT rates decreased - Avalara VATLive. 22. kolovoza 2015.
  22. a b Editorial, Reuters. 11. srpnja 2012. Spain unveils new austerity under European pressure. Reuters |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  23. VAT in Europe - EU VAT Rates, Formats, Thresholds & Registration | VAT Global. www.vatglobal.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019.
  24. Taxation and Customs Union -> Frequently Asked Questions. Europska komisija. Pristupljeno 19. veljače 2013.
  25. VAT – Trade between Ireland and Northern Ireland. www.revenue.ie (engleski). Government of Ireland. Pristupljeno 2. veljače 2022.
  26. Changes to accounting for VAT for Northern Ireland and Great Britain from 1 January 2021. GOV.UK (engleski). HM Government. Pristupljeno 2. veljače 2022.
  27. a b c d e f g h i j k l m n Areas excluded from VAT area by Article 6 of Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 (as amended) on the common system of value added tax (EUR-Lex).
  28. Wirtschaftsförderung - Gemeinde Büsingen. Buesingen.de. Pristupljeno 14. siječnja 2020.
  29. EUR-Lex
  30. EUR-Lex
  31. Spain: Related Information – Canary Islands Special Zone. Wolters Kluwer. 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2019. Pristupljeno 8. studenoga 2019.
  32. Isključeni iz Europske unije na temelju članka 355. stavka 5. točke (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
  33. Određen kao prekomorska zemlje i teritorij Europske unije (što znači da nije dio EU), a također nije odlučio sudjelovati u području PDV-a.


Napomene

[uredi | uredi kôd]


Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]