Bijelo zlato: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. svibnja 2013. u 14:15

Bijelo zlato je najpoznatija slitina zlata, poslije žutoga zlata. Bijelo zlato je izraz koji se koristi za legure koje se dobivaju miješanjem zlata s nekim metalima, koji toj leguri daje potrebnu bjelinu. Sam naziv bijelo zlato potječe od bijele boje te legure, vrlo slično srebru, ali malo tamnije, i ima ih dosta vrsta.

Osobine i svojstva

Bijelo zlato se legira s plemenitim i običnim metalima, najčešće s paladijem ili niklom, uz malo bakra ili cinka.
Osobine dobivene legure bitno variraju ovisno koji metal se koristi za miješanje sa zlatom. Tako na primjer, ako koristimo nikal dobiti ćemo čvrstu strukturu legure bijelog zlata koja je dobra za izradu karika, pinova, prstenja i slično. Ako bismo uz zlato koristili paladij za dobivanje legure onda će prevladavajuće svojstvo biti mekoća i savitljivost, idealno za podloge dragom i poludragom kamenju.
Postoji nekoliko legura bijelog zlata, većina tih legura je u jeftinijoj varijanti (drugi metal u leguri) pa boja dobivenog bijelog zlata i nije baš „snježno bijela“, u tom slučaju se gotovi komad nakita presvlači slojem rodija.
Rodij je također plemenita kovina kao i zlato a završni sloj rodija daje željenu snježno bijelu boju. Kvalitetnije, u pravilu skuplje legure bijelog zlata ne trebaju ovaj završni sloj jer su sam same po sebi dovoljno bijele.^[1]

Iritacija kože

Jedna od osam osoba ima blagu alergijsku reakciju na nikal koji se nalazi u pojedinim legurama bijelog zlata. Tipična reakcija je pojava manjeg osipa na koži. Legure bijelog zlata koje se prave bez nikla imaju manju vjerojatnost da će izazvati alergijsku reakciju.

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 2 (Be-Da), str. 130. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0

[Hrvatska_enciklopedija-1] Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 2 (Be-Da), str. 130. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+'''Bijelo zlato''' je najpoznatija slitina zlata, poslije žutoga zlata. Bijelo zlato je izraz koji se koristi za legure koje se dobivaju miješanjem zlata s nekim metalima, koji toj leguri daje potrebnu bjelinu. Sam naziv bijelo zlato potječe od bijele boje te legure, vrlo slično srebru, ali malo tamnije, i ima ih dosta vrsta.
-'''Bijelo zlato''' je legura [[zlato|zlata]] i barem jednog od [[bijeli metal|bijelih metala]], obično [[nikal|nikla]] ili [[paladij]]a. Čistoća bijelog zlata se također mjeri u [[karat]]ima.
+==Osobine i svojstva==
-Osobine bijelog zlata mogu varirati od u zavisnosti od metala i njihovih odnosa koji su korišteni prilikom izrade legure. Kao rezultat toga legure bijelog zlata se mogu koristiti u različite svrhe. Dok su legure zlata i nikla tvrde i čvrste, pa se zbog toga koriste za izradu prstenja i pinova, legure zlata i paladija su meke i savitljive, pa se koriste kao podloga dragom kamenju. Najkvalitetnije bijelo zlato ima najmanje 17 karata i napravljeno je od zlata i paladija, ponekad sa tragovima [[platina|platine]] koja se dodaje da bi legura dobila na težini i da bi imala bolju postojanost. Takve legure izrađuju specijalizirani [[Zlatar (zanat)|zlatari]].
+Bijelo zlato se legira s plemenitim i običnim metalima, najčešće s [[paladij]]em ili [[Nikal|niklom]], uz malo [[Bakar|bakra]] ili [[cink]]a.<br />
-Dok pojedine kvalitetnije legure bijelog zlata zadržavaju svoj sjaj, većinu ih je potrebno obložiti s vrlo tankim slojem [[rodij]]a. To dovodi do tamnijeg sjaja bijelog zlata u usporedbi sa sjajem platine i [[srebro|srebra]]. Sloj rodija kojim je obložena legura bijelog zlata može se vremenom istrošiti i skinuti.
+Osobine dobivene legure bitno variraju ovisno koji metal se koristi za miješanje sa zlatom. Tako na primjer, ako koristimo nikal dobiti ćemo čvrstu strukturu legure bijelog zlata koja je dobra za izradu karika, pinova, prstenja i slično. Ako bismo uz zlato koristili paladij za dobivanje legure onda će prevladavajuće svojstvo biti mekoća i savitljivost, idealno za podloge dragom i poludragom kamenju.<br />
+Postoji nekoliko legura bijelog zlata, većina tih legura je u jeftinijoj varijanti (drugi metal u leguri) pa boja dobivenog bijelog zlata i nije baš „snježno bijela“, u tom slučaju se gotovi komad nakita presvlači slojem rodija.<br />
+Rodij je također plemenita kovina kao i zlato a završni sloj rodija daje željenu snježno bijelu boju. Kvalitetnije, u pravilu skuplje legure bijelog zlata ne trebaju ovaj završni sloj jer su sam same po sebi dovoljno bijele.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 2 (Be-Da), str. 130. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0</ref>
-== Iritacija kože ==
+==Iritacija kože==
 Jedna od osam osoba ima blagu [[alergija|alergijsku]] reakciju na nikal koji se nalazi u pojedinim legurama bijelog zlata. Tipična reakcija je pojava manjeg osipa na [[koža|koži]]. Legure bijelog zlata koje se prave bez nikla imaju manju vjerojatnost da će izazvati alergijsku reakciju.
+== Izvori ==
+{{izvori}}
 [[Kategorija:Slitine]]
-[[ar:ذهب ملون]]
-[[bn:রঙিন সোনা]]
-[[da:Farvet guld]]
-[[de:Gold#Weißgold und Graugold]]
-[[en:Colored gold]]
-[[ja:ホワイトゴールド]]
-[[sl:Obarvano zlato]]
-[[sv:Färgat guld]]
-[[tg:Тиллои сафед]]
-[[th:ทองคำสี]]
-[[uk:Колір золота]]
-[[zh:白金 (合金)]]