Paladij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
paladij
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

paladij
Pd
46
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 10, 5, d
Izgled srebrnobijela krutina
Palladium.jpg
Gustoća1 12023 kg/m3
Tvrdoća 4,75
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

25,98 J mol–1 K–1

Talište 1554,9 °C
Vrelište3 2963 °C
Toplina taljenja 16,74 kJ mol-1
Toplina isparivanja 362 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 106,42(2)
Elektronska konfiguracija [Kr] 4d10 [1]

Kemijski element paladij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Pd, atomski (redni) broj mu je 46, a atomska masa mu iznosi 106,42(2).

Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal. Ima najmanju gustoću i temperaturu taljenja u grupi platinskih metala. Dobro apsorbira vodik, koji je otopljen u paladiju jako reaktivan. Zato se rabi kao katalizator pri hidrogeniranju. U reakcijama i lijevanju bijelog zlata često zamjenjuje skuplju platinu.
Paladij odolijeva hrđi te se zbog toga koristi u visokokvalitetnim liječničkim instrumentima. Spojen sa zlatom ili srebrom stvara snažne i dugotrajne zubne plombe. Otapa se u jakim kiselinama, kao što je dušična.

Rusija sa 44% i Južnoafrička Republika sa 40% čine većinu ukupne svjetske proizvodnje paladija.

Paladij je među četiri metala (srebro, zlato i platina) čija poluga ima valutni kod ISO 4217.

Otkrio ga je 1803. godine engleski kemičar i fizičar William Hyde Wollaston.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
Logotip Wječnika
Potraži Paladij u
Wječniku, slobodnom rječniku.


P chemistry.svg Nedovršeni članak Paladij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.