Levin Rauch: razlika između inačica
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q6535641 na Wikidati |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir političar |
|||
[[Datoteka:Levin Rauch.jpg|mini|Levin Rauch]] |
|||
|ime = barun Levin Rauch de Nyek |
|||
'''Levin barun Rauch de Nyek''' ([[Lužnica]], [[1819.]] - Lužnica, [[1890.]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[ban]]. |
|||
|datum rođenja = [[1819.]] |
|||
|mjesto rođenja = |
|||
|datum smrti = [[1890.]] |
|||
|mjesto smrti = |
|||
|malaslika = |
|||
|opis male slike = |
|||
|slika = Rauch Levin portrait.jpg |
|||
|veličina = |
|||
|opis slike = |
|||
|podpredsjednik = |
|||
|podpredsjednik2 = |
|||
|podpredsjednik3 = |
|||
|podpredsjednik4 = |
|||
|podpredsjednik5 = |
|||
|podpremijer = |
|||
|podpremijer2 = |
|||
|podpremijer3 = |
|||
|podpremijer4 = |
|||
|podpremijer5 = |
|||
|zamjenik = |
|||
|zamjenik2 =[[Robert Zlatarević]] |
|||
|zamjenik3 = |
|||
|zamjenik4 = |
|||
|zamjenik5 = |
|||
|stranka = Unionistička stranka |
|||
|potpis = |
|||
|supruga = |
|||
|suprug = |
|||
|položaj = banski namjesnik |
|||
|čin2 = [[Hrvatski ban|ban]] [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] |
|||
|čin3 = |
|||
|čin4 = |
|||
|čin5 = |
|||
|zanimanje = |
|||
|fusnote = |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
|nasljednik2 =[[Koloman Bedeković]] |
|||
|prethodnik2 =[[Josip Šokčević]] |
|||
|nasljednik3 = |
|||
|prethodnik3 = |
|||
|nasljednik4 = |
|||
|prethodnik4 = |
|||
|nasljednik5 = |
|||
|prethodnik5 = |
|||
|predsjednik1 = |
|||
|predsjednik = |
|||
|predsjednik3 = |
|||
|predsjednik4 = |
|||
|predsjednik5 = |
|||
|premijer1 = |
|||
|premijer2 = |
|||
|premijer3 = |
|||
|premijer4 = |
|||
|premijer5 = |
|||
|mandat_start = 27. lipnja 1867. |
|||
|mandat_kraj = 8. prosinca 1868. |
|||
|mandat_start2 = 8. prosinca 1868. |
|||
|mandat_kraj2 = 12. siječnja 1871. |
|||
|mandat_start3 = |
|||
|mandat_kraj3 = |
|||
|mandat_start4 = |
|||
|mandat_kraj4 = |
|||
|mandat_start5 = |
|||
|mandat_kraj5 = |
|||
|vjera = |
|||
⚫ | |||
'''Levin barun Rauch de Nyek''' ([[Lužnica]], [[1819.]] - Lužnica, [[1890.]]) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]] i prvi [[hrvatska|hrvatski]] [[ban]] nakon 1868. Bio je i otac [[Pavao Rauch|Pavla Raucha]], hrvatskog bana 1908.-1910. |
|||
== Život == |
|||
=== Sklapanje Nagodbe === |
|||
Po političkom uvjerenju bio je [[mađaroni|unionist]]. Banskim namjesnikom postao je [[27. lipnja]] [[1867.]], nasljedivši bana [[Josip Šokčević|Josipa Šokčevića]]. Rauch je imao zadaću provedbe [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] te je u tome pogledu postupao bezobzirno. Također, imao je stvoriti Sabor s većinom koja će sklopiti nagodbu s Ugarskom. Slijedom toga oktroiran je novi izborni red kojim je povećan broj virilista, a broj biranih zastupnika smanjen je na 66. Slijedio je progon pristaša [[Narodna stranka|Narodne stranke]], koji su gubili službe, a dobivali su ih unionisti. U kolovozu 1867. obustavljen je ''Prozor''. Na izborima većinu odnose Unionisti s 52 zastupnika, dok opozicija dobiva svega 14 zastupnika. Sabor se sastao 8. siječnja 1868., a [[30. siječnja]] izabrana je [[Hrvatska regnikolarna deputacija]], koja je imala zadatak pregovarati o [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]], koja je sklopljena iste godine. |
Po političkom uvjerenju bio je [[mađaroni|unionist]]. Banskim namjesnikom postao je [[27. lipnja]] [[1867.]], nasljedivši bana [[Josip Šokčević|Josipa Šokčevića]]. Rauch je imao zadaću provedbe [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] te je u tome pogledu postupao bezobzirno. Također, imao je stvoriti Sabor s većinom koja će sklopiti nagodbu s Ugarskom. Slijedom toga oktroiran je novi izborni red kojim je povećan broj virilista, a broj biranih zastupnika smanjen je na 66. Slijedio je progon pristaša [[Narodna stranka|Narodne stranke]], koji su gubili službe, a dobivali su ih unionisti. U kolovozu 1867. obustavljen je ''Prozor''. Na izborima većinu odnose Unionisti s 52 zastupnika, dok opozicija dobiva svega 14 zastupnika. Sabor se sastao 8. siječnja 1868., a [[30. siječnja]] izabrana je [[Hrvatska regnikolarna deputacija]], koja je imala zadatak pregovarati o [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]], koja je sklopljena iste godine. |
||
===Banovanje === |
|||
Po sklapanju Nagodbe, Rauch je [[8. prosinca]] [[1868.]] imenovan hrvatskim banom. Rauchovo ustoličenje za bana [[1869.]] bilo je posljednje svečano, koje se održalo u Sabornici na Markovom trgu u Zagrebu. Bana su neposredno prije ustoličenja posijetili car Franjo Josip I. i carica Elizabeta. Zagreb je bio posebno svečano uređen. Svečanost ustoličenja bana trajala je tri dana. Drugog je dana, [[9. rujna]], ban položio prisegu. |
Po sklapanju Nagodbe, Rauch je [[8. prosinca]] [[1868.]] imenovan hrvatskim banom. Rauchovo ustoličenje za bana [[1869.]] bilo je posljednje svečano, koje se održalo u Sabornici na Markovom trgu u Zagrebu. Bana su neposredno prije ustoličenja posijetili car Franjo Josip I. i carica Elizabeta. Zagreb je bio posebno svečano uređen. Svečanost ustoličenja bana trajala je tri dana. Drugog je dana, [[9. rujna]], ban položio prisegu. |
||
Prihvatom Nagodbe započeo je početak pedesetogodišnje borbe hrvatske politike protiv nje. Sabor čak donosi zaključak prema kojem se svako pobijanje Nagodbe proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i veleizdajom. Započinju progoni. Narodna liberalna stranka na čelu s Mrazovićem počinje voditi bezobzirnu borbu protiv Raucha. Tako [[Ivan Vončina]] i Mrazović u listu ''Zatočenik'', koji |
Prihvatom Nagodbe započeo je početak pedesetogodišnje borbe hrvatske politike protiv nje. Sabor čak donosi zaključak prema kojem se svako pobijanje Nagodbe proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i veleizdajom. Započinju progoni. Narodna liberalna stranka na čelu s Mrazovićem počinje voditi bezobzirnu borbu protiv Raucha. Tako su [[Ivan Vončina]] i Mrazović u listu ''Zatočenik'', koji je izlazio u [[Sisak|Sisku]] (tada u Vojnoj krajini, izvan nadležnosti bana) optužili Raucha za korupciju i tajno sudjelovanje u konzorciju za isušenje [[Lonjsko polje|Lonjskog polja]]. Rauch je morao tužiti Vončinu, Mrazovića, te Miškatovića, urednika ''Zatočenika''. Rasprava se vodila pred pukovnijskim sudom u [[Petrinja|Petrinji]], koji je [[7. siječnja]] [[1871.]] oslobodio Rauchove protivnike svake krivnje. Petrinjski proces bio je u prvom redu političi proces, jer su se u Beču pravili planovi za jednu novu politiku u kojoj je Rauch bio smetnja. Rauch je, obavivši svoju dužnost, mora otići i kako bi se otupila oštrica hrvatske borbe protiv Nagodbe. Bansku čast je obnašao do [[26. siječnja]] [[1871.]], kada kralj banom imenuje [[Koloman Bedeković|Kolomana Bedekovića]]. |
||
== |
==Literatura== |
||
* Rudolf Horvat: "''Najnovije doba hrvatske povijesti''", Zagreb, 1906. |
* Rudolf Horvat: "''Najnovije doba hrvatske povijesti''", Zagreb, 1906. |
||
* Josip Horvat: "''Politička povijest Hrvatske''", prvi dio, Zagreb, 1990. |
* Josip Horvat: "''Politička povijest Hrvatske''", prvi dio, Zagreb, 1990. |
||
==Vanjske poveznice == |
|||
{{Commons|Category:Levin Rauch}} |
|||
{{Redoslijed| |
|||
*[http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Instalacija%20nagodbenoga%20bana%20Raucha%20NS_1934_34_5_Szabo%5B1%5D.pdf Gjuro Szabo: Instalacija nagodbenoga bana barona Levina Raucha 1869] |
|||
⚫ | |||
|gl_članak_funkcija = [[Hrvatski ban]]<br />(1868. - 1871.) |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{GLAVNIRASPORED: Rauch, Levin}} |
{{GLAVNIRASPORED: Rauch, Levin}} |
Inačica od 16. srpnja 2013. u 11:50
barun Levin Rauch de Nyek | |
| |
banski namjesnik | |
---|---|
trajanje službe 27. lipnja 1867. – 8. prosinca 1868. | |
ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije | |
trajanje službe 8. prosinca 1868. – 12. siječnja 1871. | |
Zamjenik | Robert Zlatarević |
Prethodnik | Josip Šokčević |
Nasljednik | Koloman Bedeković |
Rođenje | 1819. |
Smrt | 1890. |
Politička stranka | Unionistička stranka |
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 1819. - Lužnica, 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868. Bio je i otac Pavla Raucha, hrvatskog bana 1908.-1910.
Život
Sklapanje Nagodbe
Po političkom uvjerenju bio je unionist. Banskim namjesnikom postao je 27. lipnja 1867., nasljedivši bana Josipa Šokčevića. Rauch je imao zadaću provedbe Austro-ugarske nagodbe te je u tome pogledu postupao bezobzirno. Također, imao je stvoriti Sabor s većinom koja će sklopiti nagodbu s Ugarskom. Slijedom toga oktroiran je novi izborni red kojim je povećan broj virilista, a broj biranih zastupnika smanjen je na 66. Slijedio je progon pristaša Narodne stranke, koji su gubili službe, a dobivali su ih unionisti. U kolovozu 1867. obustavljen je Prozor. Na izborima većinu odnose Unionisti s 52 zastupnika, dok opozicija dobiva svega 14 zastupnika. Sabor se sastao 8. siječnja 1868., a 30. siječnja izabrana je Hrvatska regnikolarna deputacija, koja je imala zadatak pregovarati o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, koja je sklopljena iste godine.
Banovanje
Po sklapanju Nagodbe, Rauch je 8. prosinca 1868. imenovan hrvatskim banom. Rauchovo ustoličenje za bana 1869. bilo je posljednje svečano, koje se održalo u Sabornici na Markovom trgu u Zagrebu. Bana su neposredno prije ustoličenja posijetili car Franjo Josip I. i carica Elizabeta. Zagreb je bio posebno svečano uređen. Svečanost ustoličenja bana trajala je tri dana. Drugog je dana, 9. rujna, ban položio prisegu.
Prihvatom Nagodbe započeo je početak pedesetogodišnje borbe hrvatske politike protiv nje. Sabor čak donosi zaključak prema kojem se svako pobijanje Nagodbe proglašava zločinom smetanja javnoga mira, pa čak i veleizdajom. Započinju progoni. Narodna liberalna stranka na čelu s Mrazovićem počinje voditi bezobzirnu borbu protiv Raucha. Tako su Ivan Vončina i Mrazović u listu Zatočenik, koji je izlazio u Sisku (tada u Vojnoj krajini, izvan nadležnosti bana) optužili Raucha za korupciju i tajno sudjelovanje u konzorciju za isušenje Lonjskog polja. Rauch je morao tužiti Vončinu, Mrazovića, te Miškatovića, urednika Zatočenika. Rasprava se vodila pred pukovnijskim sudom u Petrinji, koji je 7. siječnja 1871. oslobodio Rauchove protivnike svake krivnje. Petrinjski proces bio je u prvom redu političi proces, jer su se u Beču pravili planovi za jednu novu politiku u kojoj je Rauch bio smetnja. Rauch je, obavivši svoju dužnost, mora otići i kako bi se otupila oštrica hrvatske borbe protiv Nagodbe. Bansku čast je obnašao do 26. siječnja 1871., kada kralj banom imenuje Kolomana Bedekovića.
Literatura
- Rudolf Horvat: "Najnovije doba hrvatske povijesti", Zagreb, 1906.
- Josip Horvat: "Politička povijest Hrvatske", prvi dio, Zagreb, 1990.