Hipotalamus: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 51 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q164386 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Gray654.png|mini|desno|150px|<small>Presjek mozga ljudskog embrija starog 3 mjeseca</small>]]
[[Datoteka:Gray654.png|mini|desno|150px|<small>Presjek mozga ljudskog embrija starog 3 mjeseca</small>]]
'''Hipotalamus''' (od [[grčki|grčke]] riječi ''ὑπό, ÿpó'': ‘ispod’, y ''θάλαμος'', talamos: ‘bračna ložnica’, ‘spavaća soba’) je mala [[mozak|moždana]] struktura što zauzima jedva 1% ukupnog [[volumen|volumena]] mozga. Taj mali dio nadzire niz životno važnih funkcija: tjelesnu [[temperatura|temperaturu]], [[srce|srčano]] [[bilo]], [[krvni tlak]], hranjenje i pijenje, a uz to upravlja i aktivnošću autonomnog [[živačni sustav|živčanog sustava]] i (preko [[hipofiza|hipofize]]) [[endokrini sustav|endokrinog sustava]]. Također ima važnu ulogu u [[emocije|emocijama]] i [[Motivacija|motivaciji]].
'''Hipotalamus''' (od [[grčki|grčke]] riječi ''ὑπό, ÿpó'': ‘ispod’, y ''θάλαμος'', talamos: ‘bračna ložnica’, ‘spavaća soba’) je mala [[mozak|moždana]] struktura što zauzima jedva 1% ukupnog [[volumen|volumena]] mozga.
Hipotalamus izlučuje niz oslobađajućih hormona ili faktora koji djeluju na izlučivanje odgovarajućih [[hormoni|hormona]] iz prednjeg režnja [[hipofiza|hipofize]].
Taj mali dio nadzire niz životno važnih funkcija: tjelesnu [[temperatura|temperaturu]], [[srce|srčano]] [[bilo]], [[krvni tlak]], hranjenje i pijenje, a uz to upravlja i aktivnošću autonomnog [[živačni sustav|živčanog sustava]] i (preko [[hipofiza|hipofize]]) [[endokrini sustav|endokrinog sustava]]. Također ima važnu ulogu u [[emocije|emocijama]] i [[Motivacija|motivaciji]].


Hipotalamus informacije prima izravno iz unutarnje okoline, a na nju izravno i djeluje. I drugi dijelovi mozga sudjeluju u održavaju [[homeostaza|homeostaze]], ali uglavnom neizravno - ili djelujući na hipotalamus ili potičući one oblike ponašanja što utječu na zbivanja u vanjskoj okolini [[organizam|organizma]], pa time i na stanje unutar organizma. Npr. kada vam je hladno, uključite grijalicu i tako hipotalamusu pomognete da održi postojanu tjelesnu temperaturu.
Hipotalamus informacije prima izravno iz unutarnje okoline, a na nju izravno i djeluje. I drugi dijelovi mozga sudjeluju u održavaju [[homeostaza|homeostaze]], ali uglavnom neizravno - ili djelujući na hipotalamus ili potičući one oblike ponašanja što utječu na zbivanja u vanjskoj okolini [[organizam|organizma]], pa time i na stanje unutar organizma. Npr. kada vam je hladno, uključite grijalicu i tako hipotalamusu pomognete da održi postojanu tjelesnu temperaturu.

Inačica od 29. listopada 2013. u 17:35

Presjek mozga ljudskog embrija starog 3 mjeseca

Hipotalamus (od grčke riječi ὑπό, ÿpó: ‘ispod’, y θάλαμος, talamos: ‘bračna ložnica’, ‘spavaća soba’) je mala moždana struktura što zauzima jedva 1% ukupnog volumena mozga. Hipotalamus izlučuje niz oslobađajućih hormona ili faktora koji djeluju na izlučivanje odgovarajućih hormona iz prednjeg režnja hipofize. Taj mali dio nadzire niz životno važnih funkcija: tjelesnu temperaturu, srčano bilo, krvni tlak, hranjenje i pijenje, a uz to upravlja i aktivnošću autonomnog živčanog sustava i (preko hipofize) endokrinog sustava. Također ima važnu ulogu u emocijama i motivaciji.

Hipotalamus informacije prima izravno iz unutarnje okoline, a na nju izravno i djeluje. I drugi dijelovi mozga sudjeluju u održavaju homeostaze, ali uglavnom neizravno - ili djelujući na hipotalamus ili potičući one oblike ponašanja što utječu na zbivanja u vanjskoj okolini organizma, pa time i na stanje unutar organizma. Npr. kada vam je hladno, uključite grijalicu i tako hipotalamusu pomognete da održi postojanu tjelesnu temperaturu.

Položaj hipotalamusa

Hipotalamus oblikuje donji dio stijenke III. moždane komore i njeno dno. Naime, lijevi i desni hipotalamus spojeni su na dnu komore, a uz taj dio hipotalamusa pričvšćena je posebnim ljevkastim drškom (infundibubim) hipofiza - glavna endokrina žlijezda, što upravlja radom svih ostalih endokrinih žlijezda. Stoga je hipotalamus jedini dio međumozga vidljiv na bazi mozga, gdje njegov položaj naznačuju tri strukture: chiasma opticum, tuber cinereum i corpora mamillaria. Hipotalamus seže do završne pločice (lamina terminalis), pa do kaudalnog ruba mamilarnih tijela. Tik iza završne pločice je preoptičko područje (regio preoptica), a tik ispred pločice je septalno područje (regio septalis). Znači, hipotalamus se rostralno izravno nastavlja u septalno - preoptičko područje, a kaudalno izravno prelazi u tagmentum mezencefalona. Lateralno od hipotalamusa je subthalamus, a iznad njega je thalamus.

Završni dio postkornisurnog forniksa (columna fornicis) uranja u hipotalamus (pars tecta columnae fornicis) i završava u mamilarnom sklopu jezgara.

Hipotalamus se dijeli na tri poprečna područja i tri uzdužne zone. Poprečna područja su:

Hipotalamus (obojano crvenom).
  • regio supraoptica (prednji dio hipotalamusa) u kojem su 4 važne jezgre: dvije magnocelularne jezgre što sintetiziraju oksitocin i vazopresin te suprahijazmatsku jezgru i prednju jezgru.
  • regio tuberoinfundibularis (sredni dio hipotalamusa) u kojem je većina parvocelularnih neurosekcijskih jezgara (tri glavne su: nucleus infundibularis, nucleus ventromedialis hypothalami, nucleus dorsmedialis hypothalami).
  • regio mamillaris (stražnji dio hipotalamusa), u kojem su mamilarni sklop i nucleus posterior hypothalami.

Uzdužne zone su:

  • zona periventricularis - vrlo tanki sloj parvocelularnih neurona i raznovrsnih aksona, smještenih tik ispod ependima.
  • zona medialis - medijalno, neurosekrecijsko područje hipotalamusa.
  • zona lateralis - lateralno ulazno - izlazno područje hipotalamusa, koji sadrži moćni MFB sklop i raštrkane skupine neurona koje oblikuju lateralno polje hipotalamusa.