Hormoni

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Hormoni su tvari koje kao "glasnici" u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja. Hormoni po sastavu mogu biti steroidi, prostaglandini, amini, peptidi i proteini. Hormoni kruže krvlju i dolaze u dodir gotovo sa svim stanicama.

Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr.: stres). Dio medicine koji se time bavi je endokrinologija, iz grane interne medicine.

Žlijezde su skupine stanica koje izlučuju kemijske tvari, a mogu biti žlijezde s vanjskim i unutarnjim lučenjem.

Hormone luče žlijezde s unutarnjim lučenjem: hipofiza, štitna i doštitne žlijezde, prsna, nadbubrežne žlijezde, gušterača, muške spolne žlijezde (sjemenici) i ženske spolne žlijezde (jajnici).

Najvažnija žlijezda s unutarnjim lučenjem je hipofiza i ona je smještena u bazi mozga, tik ispod hipotalamusa.Hipofiza luči mnoge hormone i upravlja radom drugih žlijezda, primjerice štitnjače, kore nadbubrežne žlijezde, jajnika i sjemenik.

Mozak nadzire rad žlijezda usklađujući njihovu tijesnu međusobnu suradnju u lučenju hormona. Na taj način održavaju zdravlje organizma.

Najvažniji hormoni i njihova funkcija[uredi VE | uredi]

  • Hipofiza
    • Adenohipofiza (prednji režanj):
    • Pars intermedia (srednji režanj) (samo u životinja):
      • Hormon stimulacije melanocita (MSH) (Intermedin) - potiče prozvodnju melanina u melanocitima (boja kože).
    • Neurohipofiza (stražnji režanj):
  • Epifiza (Pinealna žlijezda):
    • (Melatonin) - regulira cirkadijalni ritam (prilagodbu organizma na izmjene dana i noći).


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Znanje.org

Vidi još[uredi VE | uredi]