Iskucavanje i cizeliranje: razlika između inačica
| Redak 31: | Redak 31: | ||
===Dodatna literatura=== |
===Dodatna literatura=== |
||
Untracht,O. Metal techniques for craftsmen,New York 1968. |
* Untracht,O. Metal techniques for craftsmen,New York 1968. |
||
* [[Achim Kühn]], Helgard Kühn: ''Treiben von Kupfer und Kupferlegierungen.'' Deutsches Kupferinstitut e.V. 1993, ISBN 3-921505-07-0. |
|||
===Vanjske poveznice=== |
===Vanjske poveznice=== |
||
Inačica od 9. prosinca 2013. u 21:14
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Iskucavanje i cizeliranje dvije su međusobno dopunjujuće tehnike umjetničke obrade metala.Kod iskucavanja kovki se metal pričvršćen na sloj smole oblikuje pomoću posebnih dlijeta koja udaramo čekićem,kao kod klesanja ili kovanja.Rezultat rada je plitki reljef no na ovaj način mogu se oblikovati i trodimenzionalni predmeti.Malo je tehnika koje daju tako široku izražajnost a opet su ekonomične i jednostavne.Kod cizeliranja pak radimo obratno - dok se iskucavanje izvodi sa stražnje strane metalne ploče koju obrađujemo ovdje se radi sa prednje strane te se tehnika koristi ili za doradu iskucanih predmeta ili kao samostalna.
Čuvena djela
Najpoznatiji bi primjeri tehnike bili Tutankamonova zlatna maska,Gundestrupov kotao,te kip slobode u New Yorku.Kod nas bi mogli izdvojiti škrinju Sv.Šimuna u Zadru.Od u Hrvatskoj danas djelujućih umjetnika u ovoj su tehnici značajnija djela ostvarili Hrvoje Ljubić[1] te Ivan Lesjak.[2][3]Od starijih treba spomenuti Ivu Kerdića te Slavka Jurića.
Povijest
Iskucavanje je pored lijevanja i kovanja jedna od nastarijih tehnika umjetničke obrade metala.
Metode rada
Rad započinje izrezivanjem komada metalnog lima na kojem ćemo raditi.Najčešće se za iskucavanje uzimaju zlato,srebro,mjed ili bakar,no može se raditi i u čeličnom,aluminijskom,titanovom ili kositrenom limu.Metal prvo otpustimo tj zagrijemo do crvenog usijanja te ga ohladimo,obradimo 10 % sumpornom kiselinom kako bi uklonili vatrene okside.Metal potom ponovo blago zagrijemo i postavimo na smolu,na nj prenesemo crtež koji želimo iskucati te iskucavamo do željenog rezultata.Rezultat možemo potom ponovo zagrijati i opet otpustiti i nastaviti rad ili ploču okrenuti te raditi sa prednje strane.Kod rada sa kositrom i aluminijem metal nipošto ne grijemo do usijanja jer se oba ova metala tope na toj temperaturi.Također ne grijemo ni titan već na njemu radimo od prve,bez neke veće dorade.Kada objekt obradimo do željene mjere možemo ga i obojiti odnosno patinirati kemijskim ili termičkim putem.
Alati
Dva osnovna alata su tkz cizelerski čekić i tkz punce ili dlijeta,ove pak možemo podijeliti na one za izbijanje oblika,za izvlaćenje linija,za ravnanje,te one za matiranje.Umjesto posebnog čekića mogu se koristiti i obični čekići,za finiji rad lakši,za grublji teži. Punce su u pravilu od kaljenog alatnog čelika no mogu biti i drvene ili koštane.
Recepture za smolu
16 dijelova bitumena
20 dijelova gipsa
4 dijela smole
1 dio loja
Ovo je samo jedna od brojnih varijanti.Pripremljenu smolu ulijemo ili u pravokutne plitke drvene kutije,ili u polulopte od željeza.Metal koji namjeravamo obrađivati zagrijemo i stavimo na ovu masu,po hlađenju možemo na zalijepjenu ploču prenijeti crež koji želimo ,te raditi.Po potrebi možemo metal skinuti sa smole ,te ga očistiti i zapuniti nastala udubljenja smolom te raditi sa prednje strane.
Izvori
Dodatna literatura
- Untracht,O. Metal techniques for craftsmen,New York 1968.
- Achim Kühn, Helgard Kühn: Treiben von Kupfer und Kupferlegierungen. Deutsches Kupferinstitut e.V. 1993, ISBN 3-921505-07-0.