Pawnee Indijanci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. studenoga 2006. u 17:13

Pawnee (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha).- Pleme prerijskih Indijanaca porodice Caddoan sa srednjeg toka Platte Rivera i na Republicanu, pritoci Kansasa, u Nebraski i Kansasu. danas njih oko 3,000 živi u Oklahomi.

Ime

Ime Pawnee dolazi iz domorodačkog naziva pariki (isto kao i kod imena plemena Arikara), u značenju 'rog' , u aluziji na način češljanja uvojaka skalpa (vidi Arikara). Ostala plemena označavala ove Indijance imenom 'vuka' , odnosno 'vučjim narodom' . Vuk je simbol plemena Pawnee i danas se nalazi na njihovoj plemenskoj zastavi. Od njima stranog Algonquianskog plemena Arapaho nazivani su Ahihinin, "wolf people"; Ho-ni'-i-tani-o, Cheyenne naziv koji znači "little wolf people" i Kuitare-i, kod plemena Comanche znači "wolf people" a isto i kod Hidatsa Indijanaca Tse-sa do hpa ka. Isto značenje mogli bi imati i nazivi Awahi, kod Caddo i Wichita Indijanaca i Awahu, kod Arikara. Pleme Tonkawa, sa prerija Teksasa, od Wichita su preuzeli naziv Awahi i prilagodili ga svom jeziku, u obliku Awó. Manje poznati naziv je Chahiksichahiks, "men of men," kojim nazivaju sebe i sva plemena koja smatraju civiliziranima. Ostali nazivi za njih bili su Xaratenumanke, kod Mandana, Paoneneheo, stari Cheyenne naziv, u značenju "the ones with projecting front teeth"; Dárazhazh, kod Indijanaca Kiowa Apache; Páyin kod Kansa i Harahey, u Coronadovim dokumentima.

Bande

Pawnee Indijanci u stvarnosti su bili konfederacija od četiri plemena, ili bolje reći bande. Ove konfederirane bande bile su:

Chaui ili Grand Pawnee,
Kitkehahki ili Republican Pawnee, koji se sastoje od bandi Kitkehahki i Little Kitkehahki. Kod Kitkehahkija Murie navodi i nazive bandi Black Heads i Karikisu, za koje Lesser i Weltfish (1932) smatraju da su Black Heads bili neko društvo (možda tajno), a Karikisu ženski ples, koji se izvodio prije sadnje kukuruza (vidi Sacred Ceremonies).
Pitahauerat ili Tapage Pawnee (Tappage), sa ograncima Pitahauerat i Kawarakis.
Skidi ili Skiri Pawnee (Loup Pawnees, Wolf Pawnee).

Lokacija i populacija

Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada ,a 1859 iznosi oko 4,000; 2,000 (1876); 650 (1900); i u novije doba 2,000 (1970).

Povijest

Etnografija

Običaji

Pawnee-kultura je prerijska, ali se donekle razlikuje od tipičnih preriskih plemena kao kod Arapaha i Šajena. Pawnee su sjedilačko pleme, agrikulturno, koji žive u velikim stalnim naseljima čije su nastambe polu-podzemne i zemljane. Pawnee uzgajaju kukuruz, vješti su jahaći i uzgajivači konja i lovci na bizone, ali glavna preokupacija je ostao kukuruz. Pawnee su jedino pleme lovaca na bizone u preriji koje još sredinom 19. stoljeća običava žrtvovati djevojke, a u njihovom svetom plemenskom svežnju nalazi se najdragocjeniji fetiš, kameni klip kukuruza. Osvajanjem prerije i dolaskom konja na preriju, za lov i transport se koristi konj, a za vrijeme lova na bizone stanuju u kožnom šatoru-tepee. Ceremonije Hako (u pawneeju Hakkopirus), su bili serije socijalnih i religioznih rituala Chaui-Pawneeja, za koje etnografkinja Alice C. Fletcher, kaže da su Pawnee-oblik ceremonije Calumeta, a Eva Lips navodi kako se održavaju čast ptica orlova, pataka, jastrebova i drugih. Hako je Pawneema ono što je Big House Lenni Lenapima, ili Hunka kod Siouxa. -Atira ("Vault-of-the-Sky") je nebeski svod, ona je žena Tirawina, majka-kukuruz i sveta majka zemlja svim stvorenjima, i ona je i vođa hako-ceremonija. Njezin muž Tirawa je stvaralac i bog neba. On je Pawneeje naučio vještinama govora, oblačenja, pravljenja vatre, lovu, obrađivanju zemlje, bojanju tijela, pušenju duhana i religioznim ritualima i žrtvovanju. Vjetar, kiša, gromovi i munje, njegovi su glasnici.

Društvena organizacija

Literatura

Vanjske poveznice

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Pawnee''' (Chahiksichahiks).- Pleme prerijskih Indijanaca porodice [[Caddoan]] sa srednjeg toka [[Platte]] Rivera i na [[Republican]]u, pritoci [[Kansas (rijeka)|Kansas]]a, u [[Nebraska|Nebraski]] i [[Kansas]]u. danas njih oko 3,000 živi u [[Oklahoma|Oklahomi]].
+'''Pawnee''' (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha).- Pleme prerijskih Indijanaca porodice [[Caddoan]] sa srednjeg toka [[Platte]] Rivera i na [[Republican]]u, pritoci [[Kansas (rijeka)|Kansas]]a, u [[Nebraska|Nebraski]] i [[Kansas]]u. danas njih oko 3,000 živi u [[Oklahoma|Oklahomi]].
 == Ime ==
@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 *[[Chaui]] ili Grand Pawnee,
 *[[Kitkehahki]] ili Republican Pawnee, koji se sastoje od bandi ''Kitkehahki'' i ''Little Kitkehahki''. Kod Kitkehahkija Murie navodi i nazive bandi ''Black Heads'' i ''Karikisu'', za koje Lesser i Weltfish (1932) smatraju da su ''Black Heads'' bili neko društvo (možda tajno), a ''Karikisu'' ženski ples, koji se izvodio prije sadnje [[kukuruz]]a (vidi [http://www.angelfire.com/md3/metis/cc4.html Sacred Ceremonies]).
-*[[Pitahauerat]] ili Tapage Pawnee, sa ograncima ''Pitahauerat'' i ''Kawarakis''.
+*[[Pitahauerat]] ili Tapage Pawnee (Tappage), sa ograncima ''Pitahauerat'' i ''Kawarakis''.
-*[[Skidi]] ili Skiri Pawnee.
+*[[Skidi]] ili Skiri Pawnee (Loup Pawnees, Wolf Pawnee).
+== Lokacija i populacija ==
+Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada ,a 1859 iznosi oko 4,000; 2,000 (1876); 650 (1900); i u novije doba 2,000 (1970).
 == Povijest ==
 == Etnografija ==
+''Običaji''
+Pawnee-kultura je prerijska, ali se donekle razlikuje od tipičnih preriskih plemena kao kod [[Arapaho|Arapaha]] i [[Cheyenne|Šajena]]. Pawnee su sjedilačko pleme, agrikulturno, koji žive u velikim stalnim naseljima čije su nastambe polu-podzemne i zemljane. Pawnee uzgajaju [[kukuruz]], vješti su jahaći i uzgajivači [[konj]]a i lovci na [[bizon]]e, ali glavna preokupacija je ostao kukuruz. Pawnee su jedino pleme lovaca na bizone u preriji koje još sredinom 19. stoljeća običava žrtvovati djevojke, a u njihovom svetom plemenskom svežnju nalazi se najdragocjeniji fetiš, kameni klip kukuruza. Osvajanjem prerije i dolaskom konja na preriju, za lov i transport se koristi konj, a za vrijeme  lova na bizone stanuju u kožnom šatoru-[[tepee]]. Ceremonije [[Hako]] (u [[pawnee jezik|pawnee]]ju ''Hakkopirus''), su bili serije socijalnih i religioznih rituala [[Chaui]]-Pawneeja, za koje etnografkinja [[Alice C. Fletcher]], kaže da su Pawnee-oblik ceremonije Calumeta, a Eva Lips navodi kako se održavaju  čast ptica  orlova, pataka, jastrebova i drugih. Hako je Pawneema ono što je [[Big House]] [[Lenni Lenape|Lenni Lenapima]], ili [[Hunka]] kod [[Sioux]]a.
+-[[Atira]] ("''Vault-of-the-Sky''") je nebeski svod, ona je žena Tirawina, majka-kukuruz i sveta majka zemlja svim stvorenjima, i ona je i vođa hako-ceremonija. Njezin muž [[Tirawa]] je stvaralac i bog neba. On je Pawneeje naučio vještinama [[govor]]a, oblačenja, pravljenja [[vatra|vatre]], [[lov]]u, obrađivanju zemlje, bojanju tijela, pušenju [[duhan]]a i religioznim ritualima i žrtvovanju. [[Vjetar]], [[kiša]], [[grom]]ovi i [[munja|munje]], njegovi su glasnici.
+''Društvena organizacija''
 == Literatura ==