Andrija Štampar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. studenoga 2006. u 22:37

dr. Andrija Štampar

Andrija Štampar (Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine

Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u tamošnjoj Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.

Vanjske poveznice

Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"

Inačica od 20. rujna 2006. u 18:22 uredi CrniBot (razgovor \| doprinosi) 25.415 edits m Bot:Mijenja Image u Slika ← Starija izmjena		Inačica od 14. studenoga 2006. u 22:37 uredi ukloni ovu izmjenu 89.172.21.54 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2:		Redak 2:
	'''Andrija Štampar''' (Drenovac kraj [[Pleternica\|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888]]. - [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958]].), hrvatski liječnik, specijalist higijene i [[Socijalna medicina\|socijalne medicine]]		'''Andrija Štampar''' (Drenovac kraj [[Pleternica\|Pleternice]], [[1. rujna]] [[1888]]. - [[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1958]].), hrvatski liječnik, specijalist higijene i [[Socijalna medicina\|socijalne medicine]]

	Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u [[Beograd]]u; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u tamošnjoj [[Jugoslavija\|Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu ~~doša~~ je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja [[1931]]. bio je stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u [[Kina\|Kini]]. Zaslužan je za reformu nastave na zagebačkom ''Medicinskom fakultetu'', osnivanje ''Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci''. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je [[1948]]. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u [[Ženeva\|Ženevi]]. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.		Od [[1919]]. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u [[Beograd]]u; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u tamošnjoj [[Jugoslavija\|Jugoslaviji]] i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja [[1931]]. bio je stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u [[Kina\|Kini]]. Zaslužan je za reformu nastave na zagebačkom ''Medicinskom fakultetu'', osnivanje ''Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci''. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je [[1948]]. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u [[Ženeva\|Ženevi]]. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.