Euskaltzaindia: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. ožujka 2015. u 15:19

Euskaltzaindia (doslovno:"skupina čuvara baskijskog jezika", često prevedeno i kao Kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucija za baskijski jezik. Ona provodi istraživanja o jeziku, vodeći računa o njegovj zaštiti, a uspostavlja standarde uporabe. Poznato je na španjolskom kao La Real Academia de la Lengua Vasca (budući da je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije, poput Real Academia Española) a na francuskom jeziku kao Académie de la Langue Basque.

Stvaranje

Ciljevi

Povijest

Euskara Batua

Podrobniji članak o temi: Euskara batua

Vanjske poveznice

službena stranica

‍

Ovo je osnova ili početak budućeg članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 The Euskaltzaindia was established within the context of the Basque Renaissance (Eusko Pizkundea, 1876-1936) in the framework provided by the Congress of Basque Studies held in Oñati in 1918, at a time when the Basque language was being proclaimed as a central cultural value to be protected and promoted. Important figures from the 19th century had already demanded the setting-up of an academy in defence of the language (Ulibarri, 1832; Aizkibel, 1856; d'Abbadie and Duvoisin, 1862; Jose Manterola, 1880 and Artiñano, 1886), and it was during the first two decades of the 20th century when various entities - some scientific and others more popular ones - also emphasized the need for its immediate creation. The scientific contributions of major foreign figures (Louis Lucien Bonaparte, Van Eys, Hugo Schuchardt, Dodgson, Gavel etc.) and from within the country (Arturo Campión, Azkue, Urquijo etc.), as well as the express demand on the part of Basque language loyalist organisations (for example, Eusko Esnalea) created a favourable climate for the public authorities to take on the task of setting up the academy.
-Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru  Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godin 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik  proglašen kao središnja kulturna vrijednost ko treba zaštititi i promicati. Važni faktori iz 19. stoljeća, već je zahtijevao da osnuje akademije u obrani jeziku ( Ulibarri , 1832 ; Aizkibel , 1856 ; d' Abbadie i Duvoisin , 1862 ; Jose Manterola , 1880 i Artiñano , 1886) , i to je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća , kada razne osobe - neke znanstvene i druge više popularnih one - također je istaknuo potrebu njegovoj neposrednoj stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih likova ( Louis Lucien Bonaparte , Van eys , Hugo Schuchardt , Dodgson , čekić i sl. ), a iz zemlje ( Arturo Campion , Azkue , Urquijo i sl. ) , kao i na izričit zahtjev na dijelu Baskijski jezik lojalnu organizacije ( primjerice , Eusko Esnalea ) stvorili povoljnu klimu za tijela javne vlasti da se na zadatak postavljanja akademiju .
+Euskaltzaindia je osnovana u sklopu baskijske renesanse (Eusko Pizkundea, 1876.-1936.), u okviru  Kongresa baskijskih studija održanog u Oñatiju godin 1918, , u vrijeme kada je baskijski jezik  proglašen kao središnja kulturna vrijednost ko treba zaštititi i promicati. Važni faktori iz 19. stoljeća, već je zahtijevao da osnuje akademije u obrani jeziku (Ulibarri, 1832 ; Aizkibel, 1856 ; [[Antoine Thomson d'Abbadie|d'Abbadie]] i Duvoisin, 1862.; Jose Manterola, 1880. i Artiñano, 1886) , i to je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća , kada razne osobe - neke znanstvene i druge više popularnih one - također je istaknuo potrebu njegovoj neposrednoj stvaranja . Znanstveni doprinosi velikih stranih likova ([[Louis Lucien Bonaparte]], Van eys, Hugo Schuchardt, Dodgson , Gavel i sl. ), a iz zemlje (Arturo Campion, [[Resurrección María de Azkue|Azkue]], Urquijo i sl.) , kao i na izričit zahtjev na dijelu Baskijski jezik lojalnu organizacije (primjerice, ''Eusko Esnalea'') stvorili povoljnu klimu za tijela javne vlasti da se na zadatak postavljanja akademiju .
 Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije  sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia  pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije  je lansiran njihov časopis " Euskera ", službeni organ za objavu  pravila i istraživačkih radova, koji  je preživio do današnjih dana .
 The current internal structure and organisation can be summarised as follows: the academy is governed by a ruling body composed of the Chairman, Deputy Chairman, Secretary and Treasurer. The heads of the Research and Watchdog Sections are also members. Plenary sessions must be held at least once a month. Under current rules the Academy has 24 full members and an unlimited number of associate members. The Academy is present throughout the area where Basque is used, with a head office in Bilbao and regional offices in Bayonne (Baiona), Donostia-San Sebastián, Iruñea-Pamplona and Vitoria-Gasteiz.
 Trenutna unutarnji ustroj i organizaciju može se sažeti na sljedeći način :Akademija upravljaju vladajuće tijelo sastavljeno od predsjednika , zamjenika predsjednika , tajnika i blagajnika . Čelnici istraživanja i Watchdog odjeljke su također članovi . Plenarne sjednice moraju se održati najmanje jednommjesečno . Pod aktualnim pravilimaAkademija ima 24 punopravnih članica i neograničen broj članova suradnika . Akademija je prisutan u cijelom području gdje se koristi Baskijski , sa sjedištem u Bilbau i regionalnim uredima u Bayonne ( Baiona ) , Donostia - San Sebastian, Iruñea - Pamploni i Vitoria -Gasteiz .
@@ Redak 36: / Redak 35: @@
 In 1936 and the years which followed, under the language politics of Francoist Spain the Academy's previous activities were reduced to silence until Azkue, with the collaboration of Federico Krutwig, was able to timidly[citation needed] reinitiate academic life at the beginning of the 1950s. The articles of association were reformed in 1954, new full members were elected and from 1956 on the Academy started to enjoy a more settled existence both in its internal affairs and in its public conferences and open meetings (first postwar congress: Arantzazu, 1956).
-Godine 1936 i godine koje slijede , pod jezik politici Francoist Španjolskoj su Akademije dosadašnjih aktivnosti svesti na tišini dok Azkue , u suradnji s Federico Krutwig , bio je u mogućnosti da bojažljivo [citat potreban] reinitiate akademski život na početku 1950-ih . Statut udruge su reformirani u 1954 , novi punopravni članovi su izabrani i od 1956 na Akademiji počeli uživati u  više podmiriti postojanje, kako u svojim unutarnjim poslovima iu svojim javnim skupovima i otvorenih sastanaka ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu , 1956) .
+Godine 1936. i godine koje slijede, pod jezičnom politikom [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] su Akademije dosadašnjih aktivnosti svesti na tišini dok Azkue, u suradnji s Federico Krutwig , bio je u mogućnosti da bojažljivo [citat potreban] reinitiate akademski život na početku 1950-ih . Statut udruge su reformirani u 1954 , novi punopravni članovi su izabrani i od 1956 na Akademiji počeli uživati u  više podmiriti postojanje, kako u svojim unutarnjim poslovima iu svojim javnim skupovima i otvorenih sastanaka ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu , 1956) .