Taraski: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Mexico.Mich.Tzintzuntzan.01.jpg|mini|300px|Taraskanska piramida 'yacata', podignuta na zaravnjenom uzvišenju u Tzintzuntzánu. Yacate su podizane vatrenom bogu Curicaveriju, a u Tzintzuntzanu ih je pet.]]'''Taraski''' (Tarasco, Purépecha), [[indijanci|indijanski]] narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru [[Meksiko|meksičke]] države [[Michoacán]]. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica [[Tarascan]]), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni [[Asteci]] zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i [[Španjolci]] su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad [[Tzintzuntzán]] /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera [[ |
[[Datoteka:Mexico.Mich.Tzintzuntzan.01.jpg|mini|300px|Taraskanska piramida 'yacata', podignuta na zaravnjenom uzvišenju u Tzintzuntzánu. Yacate su podizane vatrenom bogu Curicaveriju, a u Tzintzuntzanu ih je pet.]]'''Taraski''' (Tarasco, Purépecha), [[indijanci|indijanski]] narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru [[Meksiko|meksičke]] države [[Michoacán]]. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica [[Tarascan]]), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni [[Asteci]] zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i [[Španjolci]] su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad [[Tzintzuntzán]] /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera [[Pátzcuaro|Pátzcuara]]. |
||
Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi. |
Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi. |
||
Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj [[kukuruz]]a i [[čili-papričica]], i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: [[kokoši]], [[vol]]ove, [[ovca]], [[svinja]], [[pčele]], [[magarac|magarce]] i [[puran]]e. Mnogi Taraski danas odlaze u [[SAD]] kao [[braceros]] /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): [[Coeneo]], [[Charapan]], [[Cherán]], [[Chilchota]], [[Erongarícuaro]], [[Los Reyes]], [[Nahuatzen]], [[Nuevo Parangaricutiro]], [[Paracho]], [[Pátzcuaro]], [[Periban]], [[Quiroga]], [[Tancítaro]], [[Tangamandapio]], [[Tangancícuaro]], [[Tingambato]], [[Tinguindín]], [[Tocumbo]], [[Tzintzuntzan]], [[Uruapan]], [[Zacapu]] i [[Ziracuaretiro]]. |
Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj [[kukuruz]]a i [[čili-papričica]], i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: [[kokoši]], [[vol]]ove, [[ovca]], [[svinja]], [[pčele]], [[magarac|magarce]] i [[puran]]e. Mnogi Taraski danas odlaze u [[SAD]] kao [[braceros]] /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): [[Coeneo]], [[Charapan]], [[Cherán]], [[Chilchota]], [[Erongarícuaro]], [[Los Reyes]], [[Nahuatzen]], [[Nuevo Parangaricutiro]], [[Paracho]], [[Pátzcuaro]], [[Periban]], [[Quiroga]], [[Tancítaro]], [[Tangamandapio]], [[Tangancícuaro]], [[Tingambato]], [[Tinguindín]], [[Tocumbo]], [[Tzintzuntzan]], [[Uruapan]], [[Zacapu]] i [[Ziracuaretiro]]. |
||
Inačica od 30. svibnja 2015. u 06:43
Taraski (Tarasco, Purépecha), indijanski narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru meksičke države Michoacán. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica Tarascan), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni Asteci zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i Španjolci su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad Tzintzuntzán /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera Pátzcuara.
Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi. Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj kukuruza i čili-papričica, i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: kokoši, volove, ovca, svinja, pčele, magarce i purane. Mnogi Taraski danas odlaze u SAD kao braceros /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): Coeneo, Charapan, Cherán, Chilchota, Erongarícuaro, Los Reyes, Nahuatzen, Nuevo Parangaricutiro, Paracho, Pátzcuaro, Periban, Quiroga, Tancítaro, Tangamandapio, Tangancícuaro, Tingambato, Tinguindín, Tocumbo, Tzintzuntzan, Uruapan, Zacapu i Ziracuaretiro.