Negativna selekcija: razlika između inačica
Izgled
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m uklonjen cjelokupni sadržaj stranice |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Negativna selekcija je pojam koji označava sustavno svjesno biranje i pomaganje [[zlo|lošeg]] na štetu dobrog, uglavnom podrazumijevajući davanje prednosti pri zapošljavanju i općenito napredovanju osobama čije su etičke i stručne kvalitete ispodprosječne, kako to primjerice ilustrira uzrečica: "Prvorazredni profesor bira prvorazrednog asistenta, a drugorazredni profesor bira trećerazrednog asistenta." aludirajući na nesigurnost nekvalitetnih stručnjaka, koji nastoje održati svoje pozicije protežiranjem još nekvalitetnijih kolega, za koje pretpostavljaju da ih neće moći ugroziti. |
|||
Mehanizam djelovanja negativne selekcije u kratkim crtama možda najbolje opisuju riječi prof. dr. Ive Bićanića<ref>Bičanić 2015</ref> koji je kazao da u Hrvatskoj „nema klime koja bi uklanjala blefere“, te da „oni koji dokazano ne rade po pravilima struke su avanzirani“, točno zaključivši da je sve to rezultiralo stanjem u kojem je Hrvatska postala „mala neuspjela zemlja koja ubrzano klizi u propast.“ |
|||
[[Korupcija]] tj. [[moral]]na pokvarenost se u pravilu temelji upravo na negativnoj selekciji, bez koje se ne bi mogla održati. |
|||
Negativna selekcija je, kao jedan od temeljnih mehanizama korupcije uništila čak i najmoćniju državu na svijetu - [[Rimsko Carstvo]]. Posljednji rimski car, [[Romul Augustul]] je bio malodoban, baš kao i mnogi prije njega, postavljeni na svoje funkcije još u dječjoj dobi kako bi se njima moglo manipulirati. |
|||
==Bilješke== |
|||
{{Izvori}} |
|||
==Literatura== |
|||
Bičanić 2015 - Prof. dr. Ivo Bičanić: Nema klime koja bi uklanjala blefere, Večernji list, br. 18630, Zagreb, 3. prosinca 2015., str. 7 |
|||
[[Kategorija:Etički pojmovi]] |
|||
[[Kategorija:Teologija]] |
|||
[[Kategorija:Sociologija]] |