Pretilost

{{Infokvir bolest

 kod-1   = E66.0
 naziv-1 = Pretilost zbog prekomjerna        unosa     
 kod-2   = E66.1
 naziv-2 = Lijekom uzrokovana pretilost
 kod-3   = E66.2
 naziv-3 = Krajnja pretilost s    alveolarnom hipoventilacijom
 naziv-4 = Druga pretilost
 kod-5   = E66.9
| naziv-5 = Pretilost, nespecificirana}}

Datoteka: Italienischer Maler des 17. Jahrhunderts 001.jpg|mini|desno|200px|Gojazni general Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (latinski jezik obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.

Također, epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećav oboljenje kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.

Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca.

Pretilost se također odnosi na: prehranu, vrijeme bavljenja sportom i vrijeme pred računalnim igricama. Pazite na svoj pravilan život.

Upozorenje: svake godine pretilost raste za oko 3%.

Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe

Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 kg/m² imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m² smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.

Antropometrijska mjerenja

Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija

Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m².

$ITM=kilogram/metar^{2}$

ITM	Klasifikacija
< 18.5	pothranjenost
18.5–24.9	normalna tjelesna težina
25.0–29.9	prekomjerna tjelesna težina
30.0–34.9	pretilost I stupnja
35.0–39.9	pretilost II stupnja
? 40.0	pretilost III stupnja

Opeg struka

Žene:

> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;

> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.

Muškarci:

> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;

> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.

Utjecaj pretilosti na zdravlje

Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma. Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek. Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom te redovitom fizičkom aktivnošću.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pretilost

Nedovršeni članak Pretilost koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.