Bitka kod Maratona: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: blanking VisualEditor |
m uklonjena promjena suradnika 176.61.158.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Oružani sukob |
|||
= OVO SVE VAM JE LAŽ = |
|||
|naziv='''Bitka kod Maratona''' |
|||
|dio='''[[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]''' |
|||
|slika=[[Datoteka:Battle of Marathon Greek Double Envelopment.png|300px|Shema rekonstrukcije bitke kod [[Maraton, Grčka|Maratona]]]] Shema rekonstrukcije bitke kod [[Maraton, Grčka|Maratona]] |
|||
|datum= rujan [[490. pr. Kr.]] |
|||
|mjesto= [[Maraton, Grčka]] |
|||
|povod= [[Jonski ustanak]] |
|||
|ishod= [[Atena (polis)|Atenska]] pobjeda |
|||
|sukobljeni1= '''[[Atena (polis)|Atena]]'''<br>[[Plateja]] |
|||
|sukobljeni2= '''[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]'''<br>([[satrap]]ska [[Datis]]ova vojska) |
|||
|zapovjednik1= [[Miltijad Mlađi]]<br>[[Kalimah]] † |
|||
|zapovjednik2= [[Datis]] |
|||
|jačina1=10.000 [[Atena (polis)|Atenjana]]<br>1.000 [[Plateja]]ca |
|||
|jačina2=25.000 [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[Pješaštvo|pješaka]] <ref>Davis, str. 9.–13.</ref><ref>Holland, str. 390.</ref><ref>Lloyd, str. 164.</ref><ref>Green, str. 90.</ref> |
|||
|posljedice1='''Poginuli''':<br>192 [[Atena (polis)|Atenjanina]] (Herodot)<ref name="Herodot, VI. 117.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.117.1 Herodot, VI. 117.]</ref><br>11 [[Plateja]]ca (Herodot)<ref name="Herodot, VI. 117."/> |
|||
|posljedice2='''Poginuli''':<br>6.400 (Herodot)<ref name="Herodot, VI. 117."/> |
|||
|bilješke= |
|||
}} |
|||
'''Bitka kod Maratona''' ([[490. pr. Kr.]]) je sukob između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Plateja|Plateje]] sa [[satrap]]skom vojskom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]]. Održana je kod ravnice [[Maraton, Grčka|Maraton]] u modernoj [[Grčka|Grčkoj]]. |
|||
Nakon što je [[Eretrija]] bila razorena tijekom [[Datis]]ove i [[Artafern Mlađi|Artafernove]] ekspedicije, [[Ahemenidsko Carstvo#Vojska|perzijske snage]] okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu [[Atena (polis)|Ateni]]. Perzijska mornarica pristala je uz obalu [[Atika (pokrajina)|Atike]] odnosno u [[Maraton, Grčka|Maratonskom]] zaljevu; oko 40 km od [[Atena (polis)|Atene]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.102.1 Herodot, VI. 102.]</ref>. Atenjani su bili pod zapovjedništvom [[Miltijad Mlađi|Miltijada Mlađeg]] koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na [[Maraton, Grčka|Maratonskoj]] ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je [[Artafern Mlađi|Artafern]] odlučio povesti cijelu [[Konjica|konjicu]] i dio pješaštva u direktni napad na Atenu<ref>Holland, str. 191.-193.</ref>. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za [[Hopliti|hoplite]] i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski [[hopliti]] uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište<ref>Holland, str. 195.-197.</ref>. [[Herodot]] spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka<ref name="Herodot, VI. 117."/>, no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima. |
|||
Nakon što su [[Perzijanci]] napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.115.1 Herodot, VI. 115.]</ref>. Uz obalu pokraj [[Pirej]]a stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u [[Mala Azija|Malu Aziju]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.116.1 Herodot, VI. 116.]</ref>. |
|||
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj [[Atena (polis)|Atene]] u [[Stara Grčka|grčkom svijetu]], te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva ([[Hopliti|hoplita]])<ref>Holland, str. 195.-197.</ref>. Bitka kod [[Maraton, Grčka|Maratona]] postala je inspiracija za trkačku [[Atletika|atletsku]] disciplinu [[maraton]], koja se temelji na priči o grčkom vojniku [[Filipid]]u koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. [[Prvi olimpijski maraton]] odigrao se na [[I. Olimpijske igre - Atena 1896.|Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine]], kada se trčalo od [[Maraton, Grčka|Maratona]] do moderne [[Atena|Atene]]<ref>Holland, str. 198.</ref>. |
|||
== Poveznice == |
|||
* [[Grčko-perzijski ratovi]] |
* [[Grčko-perzijski ratovi]] |
||
* [[Atena (polis)|Atena]] |
* [[Atena (polis)|Atena]] |
||
Inačica od 27. ožujka 2017. u 17:07
| Bitka kod Maratona | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio grčko-perzijskih ratova | |||||||||
 Shema rekonstrukcije bitke kod Maratona | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
| Atena Plateja |
Ahemenidsko Perzijsko Carstvo (satrapska Datisova vojska) | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Miltijad Mlađi Kalimah † |
Datis | ||||||||
| Vojne snage | |||||||||
| 10.000 Atenjana 1.000 Platejaca |
25.000 perzijskih pješaka [1][2][3][4] | ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| Poginuli: 192 Atenjanina (Herodot)[5] 11 Platejaca (Herodot)[5] |
Poginuli: 6.400 (Herodot)[5] | ||||||||
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova. Održana je kod ravnice Maraton u modernoj Grčkoj.
Nakon što je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu Ateni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene[6]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu[7]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište[8]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka[5], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske[9]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju[10].
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj Atene u grčkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva (hoplita)[11]. Bitka kod Maratona postala je inspiracija za trkačku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na priči o grčkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se trčalo od Maratona do moderne Atene[12].
Poveznice
Izvori
- ↑ Davis, str. 9.–13.
- ↑ Holland, str. 390.
- ↑ Lloyd, str. 164.
- ↑ Green, str. 90.
- ↑ a b c d Herodot, VI. 117.
- ↑ Herodot, VI. 102.
- ↑ Holland, str. 191.-193.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Herodot, VI. 115.
- ↑ Herodot, VI. 116.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Holland, str. 198.
