Artafern Mlađi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“[1]) je bio sin Artaferna Starijeg[2], nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.

Politički život[uredi VE | uredi]

Nakon neuspješnog Mardonijevog pohoda protiv Grčke godine 492. pr. Kr. u kojem je velik dio mornarice stradao u oluji, perzijski vladar Darije Veliki imenovao je Datisa i Artaferna Mlađeg zapovjednicima vojske koja je krenula u kažnjenički pohod protiv Atene i Eretrije. Unatoč tome što je Artafern imao viši čin od Datisa, čini se kako je bio inferiorniji u vojnim taktikama pa je Datis praktički bio pravi zapovjednik vojske. Perzijska vojska okupila se u Ciliciji gdje su brojali 600 brodova. Prvu su zaplovili prema Samosu, a zatim do Ciklada. Tamo su poharali Naksos, nakon čega su se svi okolni otoci predali u ruke Perzijancima. Također, osvojili su i polise Karist i Eretriju na Eubeji, odakle su krenuli prema svom konačnom cilju, gradu Ateni.

Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene[3]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern Mlađi odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu[4]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište[5]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka[6], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.

Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske[7]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju[8]. U vrijeme Kserksove ekspedicije protiv Grčke 480. pr. Kr. služio je kao satrap Lidije i Mizije, odnosno predvodio kontigente tih dvaju satrapija.

Poveznice[uredi VE | uredi]