Energija ionizacije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Uredio, slike, poveznice, reference
Redak 1: Redak 1:
{{Radovi}}
'''Energija ionizacije''' je [[energija]] potrebna da se neutralnom [[atom|atomu]] u plinovitom stanju oduzme [[elektron]], tj. energija potrebna za proces <math>E\left(g\right)\rightarrow E^+\left(g\right)+e^-\left(g\right)</math>.


*'''Energija ionizacije''' u kemiji je količina energije potrebna da ukloni elektron iz nekog izoliranog atoma ili molekule. <ref name="Brit">[https://www.britannica.com/science/ionization-energy] Encyclopædia Britannica, the Editors: Ionization energy</ref>
''Prva ionizacijska energija'' je energija potrebna za odstranjivanje prvog elektrona. Analogno, ''druga ionizacijska energija'' je energija potrebna za odstranjivanje drugog elektrona. Druga ionizacijska energija je uvijek veća od prve jer je potrebno više energije za oduzimanje elektrona pozitivno nabijenom [[ion|ionu]] nego neutralnom atomu.
[[File:Ionization energies.png|mini|750px|Energije ionizacije atoma u ovisnosti o rednom broju atoma u PSE]]
Razlikuju se energije ionizacije za uklanjanje prvog, drugog i svakog narednog elektrona. Najčešće govorimo o prvoj energiji ionizacije, o uklanjanju prvog najslabije vezanog elektrona.


==Prva energija ionizacije elemenata==
Ionizacijske energije pokazuju periodičnost, smanjuju se niz grupu i rastu duž periode. [[Alkalijski metali]] imaju male vrijednosti, a [[plemeniti plinovi]] relativno visoke. To je posljedica činjenice da se atomi smanjuju duž periode – veći naboj jezgre jače privlači elektrone, pa ih je teže odstraniti.
Energije ionizacije [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] izražene u đulima (J) ili elektron-voltima (eV), obično se dobivaju mjerenjem u električnom izboju. Električna struja generira brze elektrone koji se sudaraju s atomima elementa u plinovitim stanju, što uzrokuje izbacivanje jednog od njegovih elektrona prema jednadžbi:
:::Prva energija ionizacije:<math>\mathrm{\quad \qquad X(g)\ \rightarrow\ X^+(g) + e^-}</math>
:::Druga energija ionizacije:<math>\mathrm{\qquad X^+(g) \rightarrow X^{2+}(g) + e^-}</math>


Za vodikov atom koji ima jedan elektron vezan na jedan proton (jezgru), utvrđena je energija ionizacije od 2,18*10-18 J (13,6 eV) da se elektron potpuno udalji od protona. Veličina energije ionizacije elementa ovisi o kombiniranom učinku električnog naboja jezgre, veličine atoma i [[Elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije atoma]].
== Poveznice ==
* [[Elektronegativnost]]


Promatrajući [[Periodni sustav elemenata|periodni sustav elemenata]] vidimo da najmanju energiju ionizacije imaju [[Alkalni metali|alkalni metali]] a najveću [[Plemeniti plinovi|plemeniti plinovi]]. Također energija ionizacije naglo raste nakon gubitka prvog elektrona jer sada jezgra čvršće drži preostale elektrone.
{{Mrva-kem}}


Energija ionizacije je mjera sposobnosti atoma nekog elementa da ulazi u kemijske reakcije koje zahtijevaju nastanak iona ili donaciju elektrona. O energiji ionizacije ovisi također priroda kemijske veze u nekom spoju koja nastaje od kemijskih elemenata. <ref name="Brit"/>
[[Kategorija:Kemija]]

==Izvori==

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Kemijska svojstva]]

Inačica od 1. travnja 2017. u 16:39

  • Energija ionizacije u kemiji je količina energije potrebna da ukloni elektron iz nekog izoliranog atoma ili molekule. [1]
Energije ionizacije atoma u ovisnosti o rednom broju atoma u PSE

Razlikuju se energije ionizacije za uklanjanje prvog, drugog i svakog narednog elektrona. Najčešće govorimo o prvoj energiji ionizacije, o uklanjanju prvog najslabije vezanog elektrona.

Prva energija ionizacije elemenata

Energije ionizacije kemijskih elemenata izražene u đulima (J) ili elektron-voltima (eV), obično se dobivaju mjerenjem u električnom izboju. Električna struja generira brze elektrone koji se sudaraju s atomima elementa u plinovitim stanju, što uzrokuje izbacivanje jednog od njegovih elektrona prema jednadžbi:

Prva energija ionizacije:
Druga energija ionizacije:

Za vodikov atom koji ima jedan elektron vezan na jedan proton (jezgru), utvrđena je energija ionizacije od 2,18*10-18 J (13,6 eV) da se elektron potpuno udalji od protona. Veličina energije ionizacije elementa ovisi o kombiniranom učinku električnog naboja jezgre, veličine atoma i elektronske konfiguracije atoma.

Promatrajući periodni sustav elemenata vidimo da najmanju energiju ionizacije imaju alkalni metali a najveću plemeniti plinovi. Također energija ionizacije naglo raste nakon gubitka prvog elektrona jer sada jezgra čvršće drži preostale elektrone.

Energija ionizacije je mjera sposobnosti atoma nekog elementa da ulazi u kemijske reakcije koje zahtijevaju nastanak iona ili donaciju elektrona. O energiji ionizacije ovisi također priroda kemijske veze u nekom spoju koja nastaje od kemijskih elemenata. [1]

Izvori

  1. a b [1] Encyclopædia Britannica, the Editors: Ionization energy