Eger: razlika između inačica
m razdvojba, u izradi |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
'''EGER''', grad i rijeka u Mađarskoj, njemački naziv češkog grada i rijeke, danska ribarica, prezime u Hrvatskoj. |
'''EGER''', grad i rijeka u Mađarskoj, njemački naziv češkog grada i rijeke, danska ribarica, prezime u Hrvatskoj. |
||
==Mađarski grad i rijeka== |
|||
[[Image:Eger.jpg|right|thumb|Eger - grad u Mađarskoj]] |
|||
1. '''Eger''', stari hrvatski i srpski nazivi '''Jegar''' i '''Jegra''', njemački '''Erlau''', latinski '''Agria''', grad i upravno središte pokrajine [[Heves]], u području između gorja [[Bukk|Bükka]] i [[Matra| Matre]] u sjeveroistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], jugozapadno od [[Miskolc|Miskolca]] . Nakon oslobođenja od turske vlasti (iz tog doba sačuvan 35 m visok [[minaret]]), u toku 18. st. pretežno je izgrađen u baroknom stilu. Bivša [[minoriti| minoritska]] crkva (1758-1771) ubraja se među najljepše spomenike u Mađarskoj. Poznato turističko središte s termalnim izvorima. Metalna, prehrambena i kemijska industrija, vinarsko tržište. |
|||
U razdoblju 16-19. st. u njemu je bilo mnogo Hrvata i Srba. Oko 1009. osnovana je u Egeru [[biskupija]], podignuta na [[nadbiskupiju]] 1804. Grad je stradao za vrijeme [[Tatari| tatarske]] najezde (1242), a 1552. uspješno se obranio od Turaka, koji su ga zauzeli 1596. i držali do 1687. U Egeru su u 16. st. dva Hrvata bili biskupi, [[Franjo Frankopan]] i [[Antun Vrančić]]. |
|||
Po mađarskom gradu Egeru nazvan je 1976. godine jedan 12 kilometara širok krater na [[Mars (planet)|Mars]]u i [[asteroid]], koji nosi broj 3103. |
|||
Po Jegru je bila nazvana [[Jegarska eparhija]]. Kad je 1713. godine ukinuta, njeno područje pripojeno je [[Bačka eparhija|Bačkoj eparhiji]], te se i episkom bački nazivao episkop bačko-segedinski i jegarski. |
|||
U izvorima na osnovu kojih je pripreman ''"Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika"'' Eger se naziva '''Egar''' (Stullijev rječnik, ''"Glasnik Srpskog učenog društva"''), '''Egra''' (rječnici Mikaljin, Belin, Belostenčev, Voltigijev, Đore Palmotić, "''Starine"'' JAZU), '''Egrija''' (Ivan Gundulić), '''Jegar''' (Vukov rječnik, Đura Daničić, Stojan Novaković, Pavao Ritter Vitezović) i '''Jegra''' (Daničić, šematizam Mitropolije karlovačke iz 1878). |
|||
Vuk Karadžić u ''"Srpskom rječniku"'' iz 1852. za '''Jegar''' kaže da je ''(stajaće) nekako mjesto'' i citira stihove iz narodne pjesme: "(Čista zlato, ''Jegrelija'' Mujo!) Ti nijesi druma pogodio. / To ne ide ''Jegru'' bijelome, / Već Janjoku (Anconi?, op. prir.) gradu kaurskome". '''Jegrelija''' je stanovnik '''Jegra''', mi bismo danas rekli ''Jegranin'' ili ''Egerac''. |
|||
2. '''Eger''', rijeka koja protiče kroz grad Eger, desni pritok rijeke [[Tisa|Tise]]. Izvire kod mađarskog mjesta [[Balaton]] južno od [[Ozd|Ózda]] i teče prema jugu-jugoistoku. |
|||
==Češki grad i rijeka== |
==Češki grad i rijeka== |
||
Inačica od 22. srpnja 2005. u 00:09
Eger može značiti:
- Eger (grad u Mađarskoj),
- Eger (rijeka u Mađarskoj),
- Eger (grad u Češkoj),
- Eger (rijeka u Češkoj),
- Eger (jedrilica),
- Eger, prezime u Njemačkoj i Hrvatskoj
 |
| Ovo je razdvojbena stranica. Pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako Vas je poveznica iz nekoga članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti ju da pokazuje izravno na željenu stranicu. |
EGER, grad i rijeka u Mađarskoj, njemački naziv češkog grada i rijeke, danska ribarica, prezime u Hrvatskoj.
Češki grad i rijeka
3. Eger, njemački naziv češkog grada Cheba; njemački naziv i za češku rijeku Ohře (Ogra), lijevi pritok Labe (Elbe), dug 310 km.
Danska jedrilica
4. Eger, otvorena ribarska jedrilica koja se upotrebljava u lovu na sleđeve u Danskoj.
Njemačko prezime
5. Eger, izgovor njemačkog prezimena Egger (Albin Egger (Albin Egger-Lienz), slikar prizora iz tirolskog seljačkog života; Josef Egger, austrijski povjesničar; Rudolf Egger, austrijski arheolog). Prema "Leksiku prezimena Socijalističke Republike Hrvatske" (Zagreb, 1976) u Hrvatskoj je 1948. godine prezime Eger nosilo 6 osoba u Osijeku i jedna u Vinkovcima. Tad su zabilježena i prezimena Egerc (1 osoba u Karancu i Egeri (2 osobe u Zagrebu).
Izvor
"Opća enciklopedija" (2 C - Fob)", Zagreb, 1977. - "Mala enciklopedija Prosveta" (1 A-J)", Beograd, 1978. - "Microsoft Encarta 96 World Atlas" - Radoš Pušonjić: "Enigmatski rječnik" (4)", Bjelovar, 1976. - Branko Polić: "Enigmatski rječnik 5 (A-F)", Bjelovar, 1980. - "Leksikon Minerva", Zagreb, 1936. - Jovan Nedić: "Eger", "Skandifeniks", ..., 301, 16 - Rijeka, 21. IV. 2005.