Jakobovo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 12 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1075194 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 19: Redak 19:


== Promet ==
== Promet ==
1,5 km južno i zapadno od Jakobova prolazi [[željeznička pruga Pečuh-Mohač|željeznička prometnica Pečuh-Mohač]].
1,5 km južno i zapadno od Jakobova prolazi [[željeznička pruga PečuhMohač|željeznička prometnica PečuhMohač]].


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==

Posljednja izmjena od 24. srpnja 2017. u 14:59

Jakobovo[1] (mađ. Kisjakabfalva, nje. Jackfall) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 6,62 km četvorna.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u Baranji, na 45° 53' 45" sjeverne zemljopisne širine i 18° 26' 5" istočne zemljopisne dužine, sjeverno od istočnog ruba Viljanske planine.

Plakinja je 2 km zapadno, Ivanj je 500 m sjeverozapadno, Mali Budmir je 500 m sjeverno-sjeveroistočno, Pócsa je 2 km sjeveroistočno, Viraguš je 2,5 km jugoistočno, Viljan je 2 km južno-jugoistočno, Keveša je 500 m jugozapadno.

1,5 km jugoistočno se nalazi predio Fekete-hegy, a 2,5 km južno-jugoistočno brdo Szársomlyó.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7773.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Pisani izvori prvi put spominju Jakobovo 1400. pod imenom The written sources mentioned the village in 1400 first Zent Jacabfalua, a 1465. već u obliku Jakabfalwa.

U doba Arpadovića su stanovnici bili Mađari, a za vrijeme turskih osvajanja je selo opustjelo. Nakon oslobođenja od Turaka, u selo se useljavaju južnoslavenske obitelji. Nakon Južnih Slavena su doselili Nijemci, a nakon njih doseljenici iz Hornje Zemi (mađ. Felvidék).

Promet[uredi | uredi kôd]

1,5 km južno i zapadno od Jakobova prolazi željeznička prometnica Pečuh – Mohač.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Jakobovo ima 164 stanovnika (2001.). Mađari su većina, a u selu živi nekoliko Nijemaca koji u selu imaju manjinsku samoupravu, a petina stavnika se nije nacionalno izjasnila. Rimokatolika je preko 3/5, kalvinista 12% te ostali.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]