Cijeli broj: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
== Uvod u cijele brojeve == |
|||
⚫ | Skup prirodnih brojeva <math>\mathbb{N}</math> ne čini grupu s obzirom na operaciju zbrajanja, jer za element <math>n \in \mathbb{N}</math> ne postoji njemu inverzan element <math>n^{-1}</math>, niti jediničan element grupe. Da bismo odredili svaku razliku <math>a - b</math>, <math>a,b \in \mathbb{N}</math> koju definiramo sa <math>a + (-b)</math>, gdje je sa <math>-b</math> označen inverzni element od <math>b \in \mathbb{N}</math>, proširujemo skup <math>\mathbb{N}</math> s tim inverzima prirodnih brojeva i dodajemo poseban element 0, koji s obzirom na operaciju zbrajanja čini jedinični element grupe. U |
||
⚫ | Skup prirodnih brojeva <math>\mathbb{N}</math> ne čini grupu s obzirom na operaciju zbrajanja, jer za element <math>n \in \mathbb{N}</math> ne postoji njemu inverzan element <math>n^{-1} \in \mathbb{N}</math>, niti jediničan element grupe. Da bismo odredili svaku razliku <math>a - b</math>, <math>a,b \in \mathbb{N}</math> koju definiramo sa <math>a + (-b)</math>, gdje je sa <math>-b</math> označen inverzni element od <math>b \in \mathbb{N}</math>, proširujemo skup <math>\mathbb{N}</math> s tim inverzima prirodnih brojeva i dodajemo poseban element 0, koji s obzirom na operaciju zbrajanja čini jedinični element te grupe. U takvom smislu i u matematičkoj notaciji skup '''cijelih brojeva''' <math>\mathbb{Z}</math> je upravo: |
||
<math>\mathbb{Z} = \{ ..., -2, -1 \} \cup \{0\} \cup \mathbb{N} = \{0, -1, 1, -2, 2, ... \}</math> |
<math>\mathbb{Z} = \{ ..., -2, -1 \} \cup \{0\} \cup \mathbb{N} = \{0, -1, 1, -2, 2, ... \}</math> |
||
Element sa svojstvom da je <math>a + 0 = 0 + a = a, \forall a</math> nazivamo nulom, a inverze prirodnih brojeva nazivamo suprotnim elementima. Vrijedi <math>a + (-a) = (-a) + a = 0, \forall a</math>, iz čega lako slijedi da je skup <math>\mathbb{Z}</math> aditivna Abelova grupa. |
Element 0 sa svojstvom da je <math>a + 0 = 0 + a = a, \forall a \in \mathbb{N}</math> nazivamo nulom, a inverze prirodnih brojeva u konstruiranoj grupi nazivamo suprotnim elementima. Vrijedi <math>a + (-a) = (-a) + a = 0, \forall a \in \mathbb{N}</math>, iz čega lako slijedi da je skup <math>\mathbb{Z}</math> aditivna Abelova grupa. |
||
⚫ | Skup cijelih brojeva <math>\mathbb{Z}</math> čini također i komutativni prsten zajedno sa operacijama zbrajanja i množenja, a nula u prstenu ima svojstvo da <math>0 \cdot x = a</math> nema rješenje u samom i niti jednom prstenu. Skup cijelih brojeva je, kao i skup prirodnih brojeva, uređen skup. Nema najvećeg niti najmanjeg elementa i ekvipotentan je skupu prirodnih brojeva (tj. postoji bijekcija sa <math>\mathbb{N}</math> u <math>\mathbb{Z}</math>). |
||
== Literatura == |
|||
Za uvod u cijele brojeve može se pogledati bilo koji odobreni gimnazijski udžbenik iz matematike, kao npr. Jasenka Đurović, Ivo Đurović, Sanja Rukavina: ''Matematika 1 (udžbenik za I. razred gimnazije)'', Element, Zagreb, 1996. Za precizne definicije algebarskih struktura, između ostalog, grupe, prstena, tijela i polja, mogu se pogledati uvodne stranice u djelo Svetozar Kurepa: ''Konačno dimanzionalni vektorski prostori i primjene'', Tehnička knjiga, Zagreb, 1967. |
|||
⚫ | Skup cijelih brojeva <math>\mathbb{Z}</math> čini komutativni prsten zajedno sa operacijama zbrajanja i množenja, a nula u prstenu ima svojstvo da <math>0 \cdot |
||
[[Kategorija:Brojevi]] |
[[Kategorija:Brojevi]] |
Inačica od 12. prosinca 2017. u 08:11
Uvod u cijele brojeve
Skup prirodnih brojeva ne čini grupu s obzirom na operaciju zbrajanja, jer za element ne postoji njemu inverzan element , niti jediničan element grupe. Da bismo odredili svaku razliku , koju definiramo sa , gdje je sa označen inverzni element od , proširujemo skup s tim inverzima prirodnih brojeva i dodajemo poseban element 0, koji s obzirom na operaciju zbrajanja čini jedinični element te grupe. U takvom smislu i u matematičkoj notaciji skup cijelih brojeva je upravo:
Element 0 sa svojstvom da je nazivamo nulom, a inverze prirodnih brojeva u konstruiranoj grupi nazivamo suprotnim elementima. Vrijedi , iz čega lako slijedi da je skup aditivna Abelova grupa.
Skup cijelih brojeva čini također i komutativni prsten zajedno sa operacijama zbrajanja i množenja, a nula u prstenu ima svojstvo da nema rješenje u samom i niti jednom prstenu. Skup cijelih brojeva je, kao i skup prirodnih brojeva, uređen skup. Nema najvećeg niti najmanjeg elementa i ekvipotentan je skupu prirodnih brojeva (tj. postoji bijekcija sa u ).
Literatura
Za uvod u cijele brojeve može se pogledati bilo koji odobreni gimnazijski udžbenik iz matematike, kao npr. Jasenka Đurović, Ivo Đurović, Sanja Rukavina: Matematika 1 (udžbenik za I. razred gimnazije), Element, Zagreb, 1996. Za precizne definicije algebarskih struktura, između ostalog, grupe, prstena, tijela i polja, mogu se pogledati uvodne stranice u djelo Svetozar Kurepa: Konačno dimanzionalni vektorski prostori i primjene, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967.