Riječka krpica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. siječnja 2007. u 20:08

"Riječka krpica"

"Riječka krpica" ili papirić naljepljen na original Hrvatsko–ugarske nagodbe iz 1868. godine kojim je tadašnja Rijeka prepuštena Budimpešti.

Hrvatsko–ugarskom nagodbom, grad Rijeka je 1868. pripao ugarskom dijelu Austro–ugarske monarhije i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u Hrvatskom saboru nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena Riječka krpica i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "član 66.". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 11870. potvrdio i car Franjo Josip I..

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Slika: Riječka krpica.jpg|frame|"Riječka krpica"]]
-'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko – ugarska nagodba|Hrvatsko – ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[rijeka|Rijeka]] prepuštena [[austro – ugarska monarhija|Budimpešti]].
+'''"Riječka krpica"''' ili papirić naljepljen na original [[Hrvatsko–ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine kojim je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro–ugarska monarhija|Budimpešti]].
-[[hrvatko-ugarska nagodba|Hrvatsko – ugarskom nagodbom]], grad [[rijeka|Rijeka]] je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska monarhija|Austo – ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali [[austro-ugarska monarhija|Mađarskoj]] uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog [[sabor|sabora]]. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali [[Hrvatski sabor|Hrvatski sabor]] da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870|1870.]] potvrdio i car Franjo Josip I.
+[[hrvatko-ugarska nagodba|Hrvatsko–ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro–ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[11870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]].
 [[Kategorija:Povijest Hrvatske]]