Mavrov brevijar

Mavrov brevijar

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Mavrov brevijar

Brevijari su crkvene knjige s tekstovima koji se svakoga dana u godini čitaju u crkvi. To su bitne religijske knjige koje su zauzimale osobito važno mjesto u životu popova glagoljaša. Mnogi srednjovjekovni brevijari (lat. brevis, kratak, breviarium, kratak popis, pregled) ili časoslovi kao dodatak sadrže computus, po kojem su se određivali blagdani i druga kalendarska pitanja. Tako je na području Krka sačuvano više brevijara, a za povijest astronomije osobito je zanimljiv Mavrov brevijar, iz XV stoljeća, izrađen 1460. godine za vrbničkoga popa Mavra. Otok Krk, posebice Vrbnik, u srednjem je vijeku obilovao glagoljaškim svećenstvom. Stoga su krčki svećenici često odlazili u pastorizaciju na istarski teren, ali i u južne hrvatske krajeve, čime su kulturno povezivali najstarija glagoljaška područja. Tako je poznato da je vrbnički pop Mavro oko 1475. godine bio u Konavlima te je vrlo vjerojatno bio i osobno u kontaktu s dubrovačkim svećenicima i učenjacima toga vremena. Tri godine ranije umrli su Ivan Vitez i Ivan Česmički te je to vrijeme raspada znanstvenoga i kulturnog kruga na dvoru hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša, Gjin Gazulli je umro u Dubrovniku 1465. godine, deset godina prije Mavrovog dolaska u Konavle, a Juraj Dragišić je u to je vrijeme bio u Italiji. No, Mavro sigurno nije ostao izoliran od znanstvenih zbivanja toga vremena i prostora te je želio brevijar s komputskim računom. Brevijar za vrbničkoga popa Mavra napisao je đakon (žakan) Blaž Baromić, a dovršio 1471. godine, izradom kalendara, pop Jure iz [[Baške[]Baška]], koji je izradio komputističke krugove i njihovo tumačenje te ih dodao Mavrovom brevijaru. Na jednoj je stranici dan krug zlatnih slova i epakta, a na drugoj krug nedjeljnih slova. U krugovima su upisana slova koja odgovaraju pojedinim brojevima. Nedjeljna slova služila su za određivanje dana u mjesecu. Epakti su brojevi koji su jednaki broju dana od mlađaka do željenoga dana, obično proljetnog ekvinocija ili ravnodnevice, a služili su za određivanje datuma Uskrsa. Strogo određenim postupcima koji su dani ispod donesenih krugova, određivani su željeni dani u godini. Glagoljski brevijar popa Mavra otkriven je u vlasništvu Umberta Pezzolija u Rimu, a uz ostalo potvrđuje i neuniformiranost hrvatskih liturgijskih knjiga. Smatra se da je u njemu sačuvana najstarija varijanta nacionalnoga lokalnog oficija (službe), redigiranog na hrvatskom tlu. Navedeni primjeri sačuvanih rukopisa ukazuju na važnost pridavanu astronomiji u obrazovanim krugovima hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i svezi nebeskih zakonitosti i događaja u crkvenoj godini. Bilo je potrebno mnogo truda i vremena da se izradi kalendar, da se odredi uskrsna nedjelja, a također da se pritom kalendar prilagodi i mjesnim običajima i slavljenjima svetaca.