Divovska lignja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 62.4.55.171 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko
Karta raspon
Redak 17: Redak 17:
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba =
| razdioba =
''[[Architeuthis dux]]''<br>
''[[Architeuthis dux]]''
| karta_raspon = Architeuthis distribution.png
| karta_raspon_opis = Lokacije pronađenih primjeraka
}}
}}

'''Divovska lignja''' (Architeuthis dux) rod mekušaca i jedina vrsta u rodu Architeuthis. Ove lignje su sve do polovice 19. stoljeća prije spadale u knjige s bajkama, nego u [[zoologija|zoologiju]]. Iako se već stoljećima izvještavalo o susretima s divovskim lignjama, to se u glavnom s porugom pripisivalo "mornarskim pričama" i smatralo legendama. Čak i nalazi nasukanih lignji dužih od 10 metara nisu uzimani ozbiljno. Danas se zna, da te životinje doista postoje. Prvi znanstveni dokaz je bio "kljun" jedne životinje, koja se 1854. nasukala kod Jütlanda ( [[Danska]] ), i dospio u ruke [[prirodoslovac|prirodoslovca]] [[Japetus Steenstrup]]a . On je istražio "kljun" i prvi opisao divovsku lignju.
'''Divovska lignja''' (Architeuthis dux) rod mekušaca i jedina vrsta u rodu Architeuthis. Ove lignje su sve do polovice 19. stoljeća prije spadale u knjige s bajkama, nego u [[zoologija|zoologiju]]. Iako se već stoljećima izvještavalo o susretima s divovskim lignjama, to se u glavnom s porugom pripisivalo "mornarskim pričama" i smatralo legendama. Čak i nalazi nasukanih lignji dužih od 10 metara nisu uzimani ozbiljno. Danas se zna, da te životinje doista postoje. Prvi znanstveni dokaz je bio "kljun" jedne životinje, koja se 1854. nasukala kod Jütlanda ( [[Danska]] ), i dospio u ruke [[prirodoslovac|prirodoslovca]] [[Japetus Steenstrup]]a . On je istražio "kljun" i prvi opisao divovsku lignju.


Redak 26: Redak 27:
Divovske lignje su [[glavonošci]] s deset krakova raspoređenih oko usnog otvora. Dva od tih krakova preoblikovala su se u hvataljke a imaju i osjetilo dodira. Iz tog razloga svrstani su u [[desetokraka lignja|desetokrake lignje]], ali im je točno mjesto unutar sistema glavonožaca još nejasno.
Divovske lignje su [[glavonošci]] s deset krakova raspoređenih oko usnog otvora. Dva od tih krakova preoblikovala su se u hvataljke a imaju i osjetilo dodira. Iz tog razloga svrstani su u [[desetokraka lignja|desetokrake lignje]], ali im je točno mjesto unutar sistema glavonožaca još nejasno.


Danas je jasno, da divovske lignje žive u svim [[ocean]]ima na [[Zemlja|Zemlji]]. Posebno često ih se izlovljava uz obale [[Norveška|Norveške]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], kod [[Japan]]a, oko [[Australija|Australije]] kao i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. Vjerojatno žive na dubinama većim od 300 metara i rijetko dolaze bliže površini.Tek od kad se riba izlovljava sa [[dubina]] većih od 200 metara poznati su češći ulovi ovih životinja.
Danas je jasno, da divovske lignje žive u svim [[ocean]]ima na [[Zemlja|Zemlji]]. Posebno često ih se izlovljava uz obale [[Norveška|Norveške]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], kod [[Japan]]a, oko [[Australija|Australije]] kao i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. Vjerojatno žive na dubinama većim od 300 metara i rijetko dolaze bliže površini.Tek od kad se riba izlovljava sa dubina većih od 200 metara poznati su češći ulovi ovih životinja.


Životinje su prosječno dugačke između 6 i 12 metara, ali mogu biti dugačke i do 15 metara, a rijetko i više od 17 metara. Pretpostavlja se da kao svi [[glavonošci]] brzo raste i da već s tri godine dosegne težinu od 500 kila. Na obale sjeveroistočne [[Kanada|Kanade]] je 1933 naplavljena jedna mrtva životinja dužine 21,95 m. Na temelju čeljusti ili, kako ga češće zovu "kljuna" i očiju jedne lignje nađene u želucu [[ulješura|ulješure]] može se zaključiti da na još većim dubinama žive i veći primjerci. Oko je imalo promjer od 40 cm, pa se polazeći od toga zaključilo da su mogući i primjerci od oko 30 metara.
Životinje su prosječno dugačke između 6 i 12 metara, ali mogu biti dugačke i do 15 metara, a rijetko i više od 17 metara. Pretpostavlja se da kao svi [[glavonošci]] brzo raste i da već s tri godine dosegne težinu od 500 kila. Na obale sjeveroistočne [[Kanada|Kanade]] je 1933 naplavljena jedna mrtva životinja dužine 21,95 m. Na temelju čeljusti ili, kako ga češće zovu "kljuna" i očiju jedne lignje nađene u želucu [[ulješura|ulješure]] može se zaključiti da na još većim dubinama žive i veći primjerci. Oko je imalo promjer od 40 cm, pa se polazeći od toga zaključilo da su mogući i primjerci od oko 30 metara.
[[Datoteka:Architeuthis dux.jpg|mini|240px|lijevo|Rekonstrukcija ''Architeuthis dux'' - [[Muzej Toulouse]]]]
[[Datoteka:Architeuthis dux.jpg|mini|240px|lijevo|Rekonstrukcija ''Architeuthis dux'' - [[Muzej Toulouse]]]]

== Vidi još ==
== Vidi još ==
* [[Kraken]]
* [[Kraken]]

Inačica od 14. svibnja 2020. u 20:31

Divovska lignja
Divovska lignja
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Mollusca
Razred:Cephalopoda
Podrazred:Coleoidea
Red:Oegopsida
Porodica:Architeuthidae
Pfeffer, 1900
Rod:Architeuthis
Steenstrup, 1857
Rasprostranjenost

Lokacije pronađenih primjeraka
Vrste
Baze podataka

Divovska lignja (Architeuthis dux) rod mekušaca i jedina vrsta u rodu Architeuthis. Ove lignje su sve do polovice 19. stoljeća prije spadale u knjige s bajkama, nego u zoologiju. Iako se već stoljećima izvještavalo o susretima s divovskim lignjama, to se u glavnom s porugom pripisivalo "mornarskim pričama" i smatralo legendama. Čak i nalazi nasukanih lignji dužih od 10 metara nisu uzimani ozbiljno. Danas se zna, da te životinje doista postoje. Prvi znanstveni dokaz je bio "kljun" jedne životinje, koja se 1854. nasukala kod Jütlanda ( Danska ), i dospio u ruke prirodoslovca Japetus Steenstrupa . On je istražio "kljun" i prvi opisao divovsku lignju.

Opis

Divovske lignje su glavonošci s deset krakova raspoređenih oko usnog otvora. Dva od tih krakova preoblikovala su se u hvataljke a imaju i osjetilo dodira. Iz tog razloga svrstani su u desetokrake lignje, ali im je točno mjesto unutar sistema glavonožaca još nejasno.

Danas je jasno, da divovske lignje žive u svim oceanima na Zemlji. Posebno često ih se izlovljava uz obale Norveške, Velike Britanije, kod Japana, oko Australije kao i Južne Afrike. Vjerojatno žive na dubinama većim od 300 metara i rijetko dolaze bliže površini.Tek od kad se riba izlovljava sa dubina većih od 200 metara poznati su češći ulovi ovih životinja.

Životinje su prosječno dugačke između 6 i 12 metara, ali mogu biti dugačke i do 15 metara, a rijetko i više od 17 metara. Pretpostavlja se da kao svi glavonošci brzo raste i da već s tri godine dosegne težinu od 500 kila. Na obale sjeveroistočne Kanade je 1933 naplavljena jedna mrtva životinja dužine 21,95 m. Na temelju čeljusti ili, kako ga češće zovu "kljuna" i očiju jedne lignje nađene u želucu ulješure može se zaključiti da na još većim dubinama žive i veći primjerci. Oko je imalo promjer od 40 cm, pa se polazeći od toga zaključilo da su mogući i primjerci od oko 30 metara.

Rekonstrukcija Architeuthis dux - Muzej Toulouse

Vidi još

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Divovska lignja